U prvom poglavlju, polazeći od knjiga Vesne Goldsworthy i Marije Todorove, ali i istraživanja Božidara Jezernika i Omera Hadžiselimovića, Bazdulj skicira prisustvo područja bivše Jugoslavije (i šire – Balkana) u engleskoj književnosti od početka XIX veka do pred sami posljednji rat. U drugom se bavi književnim delima koja su nastajala dok je rat trajao, čiji su autori Susan Sontag, Josif Brodski, Salman Rushdie i Mark Ravenhill. U trećem poglavlju tema su kriminalistički i špijunski romani o ratu u Jugoslaviji Colina Falconera i Fredericka Forsytha. U četvrtom poglavlju je reč o djelima u kojima ratni raspad Jugoslavije igra na izgled samo ornamentalnu ulogu ( J.M. Coetzee, Paul Auster, Julian Barnes.) U petom poglavlju ću on bavi i knjigama koje rat u Jugoslaviji tematizuju post festum (Lawrence Weschler, Geraldine Brooks, Steven Galloway. U šestom, zaključnom, poglavlju sumiraju se uvidi do kojih se došlo. „Medijski interes za ovu temu“, piše Bazdulj, „ primarno je, kako je za medije i uobičajeno, uslovljen aktuelnošću, dok akademski radovi s fokusom na rat na području bivše Jugoslavije, što je za njih i generalno karakteristično, pretenduju na usku specijalističku publiku. Književna djela, međutim, kojima ću se ovdje baviti trude se nadilaziti puku aktuelnost te ciljaju na širu publiku i na taj način razotkrivaju trajnije i važnije mjesto teme ratnog raspada Jugoslavije u kulturama u kojima su nastala“.
