GOLUBOVI IZ PAKLA GOLUBOVI IZ PAKLA
ARGUS BOOKS&MAGAZINES

GOLUBOVI IZ PAKLA

Šifra artikla: 331690
Isbn: 9788664730181
Robert E. Hauard rođen je 22. januara 1906. godine, preminuo je 11. juna 1936. godine. Bio je poznati američki autor i pisac palp literature raznih žanrova. Najpoznatiji je po svom autorskom liku Konanu i smatra se ocem podžanra mač i magije. Hauard je rođen i odrastao u Teksasu. Većinu svog života proveo je u gradu Kros Plains, a deo života proveo je u Braunvudu. Bio je načitano i pametno dete a takođe je voleo i boks i provodio dosta vremena, u kasnijim tinejdžerskim godinama u teretani, i povremeno je imao amaterske bokserske mečeve. Od devete godine počeo je maštati da postane pisac avantura ali je uspeh postigao tek u 23-ćoj godini. O tada pa do svoje smrti u tridesetoj godini, izvršivši samoubistvo, Hauardova dela su objavljivana u raznim časopisima, žurnalima i novinama i postao je uspešan u nekoliko žanrova. Mada je roman o Konanu objavljen 1934. godine, njegove priče uglavnom se nisu objavile u knjigama za vreme njegovog života. Glavni izdavač njegovih priča bio je palp magazin Weird Tales. Hauardovo samoubistvo i okolnosti oko toga donele su brojne spekulacije o njegovom mentalnom zdravlju. Majka mu je bila bolesna od tuberkuloze čitav život i konačno je pala u komu iz koje se nije probudila, shvativši to on je otišao do kola i pucao sebi u glavu. U doba krize, Hauard je u časopisu Weird Tales stvorio lik Konana varvarina, čiji uticaj se poredi sa ikonama kao što su Tarzan, grof Drakula, Šerlok Holms, Betmen i Džejms Bond. Uz Konana i druge likove, Hauard je stvorio žanr poznat kao mač i magija i izazvao mnogo imitatora. Bio je jedini sin putujućeg doktora Isaka Mordekaja Hauarda i njegove žene Hester Džejn Irvin Hauard. Ranu mladost proveo je u Teksasu. U mladosti se odnos među njegovim roditeljima pogoršao. Porodica je imala problem sa novcem a stanje se pogoršalo Isakovim investicijama u šeme za brzo bogaćenje. Hester Hauard je u međuvremenu počela da veruje da se udala za nekog nedostojnog nje. Hester je imala veliki uticaj na sina i njegovo obrazovanje i pomagala mu je u njegovim naporima da piše. Mada je voleo da čita i piše shvatio je da ga škola zamara i počeo je da mrzi autoritete. Pošto je bio sin lokalnog doktora, Hauard je često bio izložen prizorima nasilja i povreda, što se posebno pokazalo tokom pronalaska nafte u Teksasu. Prve priče bile su o dvobojima, linčovanju, svađama i indijanskim napadima u Teksasu. U to vreme, boks je bio najpopularniji sport u državi, uz kulturni uticaj koji je daleko veći nego danas. Strastveni čitaoc uz prirodni talenat za pisanje i uz ohrabrenje u interesovanje da postane profesionalni pisac. Od devete godine počeo je da piše priče, većinom istorijske fikcije koje su se ticale vikinga, arapa, borbi i krvoprolića. Otkrivao je jednog po jednog autora koji su kasnije uticali na njegove radove: Džek London, sa njegovim pričama o reaikarnaciji i prošlim životima, najviše Zvezda lutalica, priče Rajdarda Kiplinga o avanturama u podkontinentu i o napevima i šamanskim stihovima, klasične mitološke priče koje je sakupio Tomas Bulfinč. Među prijateljima je bio poznat po fotografskom pamćenju i zapanjivao ih je sposobnošću da zapamti duge stranice poezije posle jednog ili dva čitanja. Kada mu je bilo 13 godina doktor Hauard je preselio porodicu u centralni Teksas i tu su ostali do kraja života. Dok je njegov otac posećivao kurseve medicine Hauard je sedeo u biblioteci u Nju Orleansu i otkrio knjige koje su pune činjenica i legendi o Škotskoj i stanovnicima nazvanim Pikti. U petnaestoj godini je Hauard obožavao palp časopise, posebno Adventure i glavne autore Talbota Mundija i Harolda Lemba. Sledećih nekoliko godina je počeo stvarati sopstvene junake. Uskoro je počeo slati svoje priče časopisima kao što je Adventure i Argosy. Priče su bile odbacivane a nije bilo nikog da ga uputi u pisanje. Bio je samouk i metodički je proučavao tržište i prilagođavao svoje priče i stil ka svakom izdavaču. U jesen 1922. godine, kada je imao 16 godina Hauard se privremeno preselio u pansion u blizini grada Braunvuda da završi srednju školu, u pratnji majke. Tu je prvi put sreo prijatelje svog doba koji su delili interesovanje ne samo za sport i istoriju već i za pisanje i poeziju i zajedno su pisali za amaterske novine i magazine, razmenjivali duga pisma pune poezije i suštinskih misli o životu i filozofiji i ohrabrivali su jedni druge u svojim nastojanjima. U srednjoškolskim novinama The Tattler Hauard je prvi put objavio svoju priču. Decembarski broj imao je dve njegove priče „Golden Hope Christmas“ i „West is West“, koje su osvojile prvo i drugo mesto. Svoje kasnije tinejdžerske godine Hauard je proveo radeći razne poslove oko Kros Plaina; sve ono što je mrzeo. Želeo je da upiše kurs pisanja ali nije uspeo jer verovatno njegov otac nije želeo da plati tu vrstu obrazovanja. Ipak je 1924-te godine prodao priču pod naslovom „Spear and fang“, za koju je dobio 16 dolara i predstavio se čitaocima časopisa Weird Tales. Tako je počela njegova karijera u pisanju. Ubrzo potom njegova druga priča „The Hyena“ je bila prihvaćena za Weird Tales. U to vreme je pokušao da napiše i roman, približnu autobiografiju po uzoru na Martina Idna Džeka Londona pod naslovom Post Oaks & Sand Rough. Knjiga nije objavljena za vreme života autora (završena je 1928 godine) ali je puna privatnih detalja. Hauardov alter ego u ovom roman u je Stiv Kostigan, ime koje je on često koristio u budućnosti. U saradnji sa prijeteljem Tevisom Klajdom Smitom dosta se bavio stihovima, napisavši stotine poema i dosta toga je objavio u Weird Tales i u časopisima poezije. Uz slabu zaradu i mnoge izdavače koji su odbijali poeziju Haurd je shvatio da je poezija luksuz koji ne može dopustiti i počeo je pisati samo prozu. Ipak, su njegove priče ličile na poetsku prozu, ispunjenu hipnozom, snovima i moći koju nije imala palp literatura u to vreme. Dalja prodaja priča za Weird Tales bila je sporadična ali ohrabrujuća i uskoro je Hauard bio redovan u časopisu. Prva priča najavljena na naslovnoj strani bila je „Wolfshead“, priča o vukodlaku objavljena kada je imao samo dvadeset godina. Avgusta 1926. godine Hauard je napustio posao u apoteci i u septembru se vratio u Braunvud da završi kurs knjigovodstva. Tada je počeo raditi na na priči „The Shadow Kingdom“, jednoj od najznačajnijih u njegovoj karijeri. Maja 1927-me godine je položio ispite i vratio se pisanju, kao i preradi priče „The Shadow Kingdom“, i ponovo je ponudio časopisu Weird Tales. U toj priči on je mešao elemente fantastike, horora, mitologije i istorijske priče. Uz primetan uticaj Poa, Lavkrafta i A. Merita, ubacujući u priču i vozila kakva do tada nisu viđena i nov stil pisanja poznat kao Mač i magija. Priča je uključivala i varvarskog kralja Kula, koji je bio prethodnik heroja kao što je Konan. Marta 1928-me godine, Hauard je spasao i pomogao Weird Tales ponudivši im priču koju je odbio palp časopis Argosy, rezultat toga je bila priča „Crvena senka“, prva od priča kojoj se pojavljuje junak Solomon Kejn. Ovo je postalo veliki hit među čitaocima a priče o Solomonu Kejnu štampane su od 1928. do 1932. godine. Jula 1929-te godine je započeo seriju priča o bokseru pod imenom Mornar Stiv Kostigan u časopisu Fight Stories. Ovde se Hauard vratio pričama kazivanim u prvom licu i uz primesu humora. Ovakve priče donele su Hauardu stabilno tržište kao što je bio slučaji sa Weird Tales. Hauardova keltska faza počela je 1930-te godine, kada je bio fasciniran keltskim temama i svojim irskim poreklom. Ovaj entuzijazam delio je sa Haroldom Prisom. Kada je te iste godine Farnsvort Rajt izdao novi palp časopis Oriental Stories, Hauard je bio oduševljen – to je bila scena gde je mogao da objavljuje svoje priče o istoriji, bitkama i egzotičnim misterijama. U toku 4 godine postojanja časopisa Hauard je stvorio nekoliko najboljih priča o ratovima i bitkama na srednjem i dalekom istoku u Srednjem veku i doba renesanse. U toku velike krize u Americi časopis je propao a nekoliko Hauardovih priča ostalo je neplaćeno. Avgusta 1930. Hauard je pisao časopisu Weird Tales, pohvalivši štampanje Lafkraftovih „Pacova u zidovima“. Urednik Fransfort Rajt je prosledio pismu Lavkraftu koji mu je odgovorio vrlo zadovoljan i ubrzo su dva veterana ovog časopisa stupili u dopisivanje koje je trajalo do kraja Hauardovog života. Osim toga Hauard je postao član „Kruga Lavkraft“, koji je činila grupa pisaca i prijatelja povezanih dopisivanjem sa Lavkraftom. Tokom narednih godina Hauard je dao značajan doprinos elementima Lavkraftovog Ktulu mita svojim pričama a takođe je bio u vezi i sa picima kao što su Klark Aston Smit, August Derlet i E. Hofman Prajs. Dopisivanje Hauarda i Lavkrafta uglavnom se pretvaralo u raspravu o čestim elementima Hauardovih priča, varvarizam nasuprot civilizaciji. Hauard je civilizaciju smatrao slabom i krhkom, varvarizam je bio prirodno stanje misli a civilizacija neprirodna, Lavkraft je imao sasvim drugo gledište, za njega je civilizacija bila vrhunac ljudskog dostignuća i jednini put napretka. Početkom 1923-će godine, Hauard je pošao na jedno od čestih putovanja u Teksas. Putovao je južnim delom države. U Frederikburgu se dok je posmatrao mračna brda kroz gustu maglu, setio fantastične zemlje Simerije, zemlje na severu koju su nastanjivali varvari. Kasnije, boraveći u Nisonu napisao poemu Simerija. Takođe je tokom tog putovanja Hauard prvi put došao do lika Konana. Kasnije, 1935-te godine, Hauard je napisao pismo Klarku Aston Smitu da je Konan nastajao u njegovim mislima nekoliko godina dok je boravio u malom pograničnom gradu pored reke Rio Grande. Ipak je trebalo devet meseci da se ovaj lik izrodi. Hauard je prethodno koristio ime Konan za keltskog pljačkaša u priči iz 1931. godine, koju je objavio u časopisu Strangle Tales juna 1932-ge godine. Mada se glavni lik kune u Kroma, to je jedina veza ka puno uspešnijem narednom liku. Vraćajući se kući razvio je ideju, i stvorio sasvim nov izmišljeni svet – u doba Hiboreje – i opremio ga je zemljama, ljudima, čudovištima i magijom. Hauard je voleo istoriju i voleo je da piše ovakve priče. Ipak, bila su potrebna istraživanja da bi to mogao da smesti u istorijsko okruženje i to ga je dosta angažovalo. Doba Hiboreje, sa raznim okruženjima slična onim istinitim a opet poništavajući istoriju, dopustilo mu je da piše pseudoistorijsku fikciju bez većih problema. U stvaranju ovakvog sveta možda je bio inspirisan radom Tomasa Balfinča sa izdanjem iz 1913-te godine Banfličova mitologija, sa podnaslovom Obrisi mitologije, u kojoj su bile priče iz istorije i legendi, koje mnoge aludiraju na Hauardove radove. Druga moguća inspiracija je Balada o belom konju, G. K. Čerstona i njegov koncept da je vrednost legendi veća u tome što meša vekove i čuva osećanja. U martu je preradio neobjavljenu priču o Kulu pod naslovom „Vladam uz ovu sekiru“ u prvu priču o Konanu. Radi se o tome da varvarin postane kralj civilizovane zemlje i o zaverama protiv njega. On je uklonio čitav drugi plan i stvorio sasvim nov sa natprirodnim elementima a priču je preimenovao u „Feniks na maču“. Posle toga napisao je odmah još dve priče o Konanu. Prva je bila „Zamrznuta divovska kći“, koja se ticala grčke mitologije u vezi Apolona i Dafne, smeštene u raniji Konanov život, a treća priča bila je „Bog u krčagu,“ za koju je napravio tri skice i imala je sporiji ritam od drugih priča o Konanu. Pre kraja meseca poslao je prve dve priče za Weird Tales a treću je poslao nekoliko dana kasnije. Uz te tri priče stvorio je esej „Doba Hiboreje“ da uz svoje priče da više detalja. Napravio je četiri nacrta eseja i završio je sa 8.000 reči od početne dve stranice. Ovo je dopunio sa dve skice mapa i dodatkom pod naslovom „Napomene o važnim ljudima Hiboreje“. U pismu sa datumom 10. mart 1932. godine Farnsvort je ogovorio da odbija „Zamrznutu divovsku kćer“, ali da je „Feniks na maču“ vrlo dobra i da predlaže neke promene. „Bog u krčagu“, je takođe odbijena i zbog toga je potencijalna četvrta priča o Konanu ostala tek u sinopsisu. Umesto da napusti koncept o Konanu, kao što je bio slučaj sa prethodnim likovima Hauard je preradio „Feniks na maču“, i uključio materijal iz eseja. Sa ovim ispravkama i sledećeom pričom o Konanu „Kula slonova“, nije bilo problema. Pre nego što je odštampana prva priča Hauard je završio devet priča o Konanu. Konan se prvi put pojavio u decembru 1932. godine i bio je takav hit da je Hauard objavio 7 priča od 1933. do 1936. godine. U međuvremenu je uzeo predah od Konana i vratio se likovima iz 1933-će godine. Te priče iz njegovog srednjeg doba smatraju se najlošijim i rutinskim. Priče kao „Čelične senke pod Mesecom“, su često spašavanje dama u opasnostima iz nekih ruina. Dok su početne priče prerađivane tri ili četiri puta ove su imale jedva dve obrade zaključno sa završnom verzijom, „Propalice u kući“, je jedina priča o Konanu koja je završena iz prve. Krajem 1933. godine Hauard se vratio Konanu i sada su priče bile ozbiljnije započevši sa „Ljudima u crnom krugu“. Februara 1934. godine Hauard je započeo rad na romanu (priča van Konanovog sveta) za Almuric, ali ga je prekinuo na pola. Pokušao je ponovo prebacujući priču u Konanov svet od kojeg je nastao Bubnjevi Tombalkua. Treći pokušaj pisanja romana bio je uspešniji i nastao je roman Sat zmaja, smešten u Konanov svet. Haurad je počeo gubiti interesovanje za Konana krajem 1934. godine uz želju da piše vestern romane. Počeo je da piše, mada nikada nije završio priču o Konanu Vukovi iza granice. Kasnije je napisao priče Iza crne reke i Crni stranac, kao i Ljudožderi Zambule i Crveni klinovi. Osim ovoga Hauard je pokušao da piše i detektivske priče ali ih nije voleo i nije bio uspešan u tom žanru. Takođe je pisao i ratne priče iz doba I Svetskog rata i priče o potragama za blagom. U svakom slučaju Konan ostaje njegov najuspešniji serijal i lik.
Količinski popust

Dodatnih 10% popusta

na tri i više kupljenih artikala koji nisu na akciji.

 

  • NSZ
Morate biti verifikovani korisnik kako bi ste videli cenu proizvoda
Sačuvajte u listi želja
Pomoć
Robert E. Hauard rođen je 22. januara 1906. godine, preminuo je 11. juna 1936. godine. Bio je poznati američki autor i pisac palp literature raznih žanrova. Najpoznatiji je po svom autorskom liku Konanu i smatra se ocem podžanra mač i magije. Hauard je rođen i odrastao u Teksasu. Većinu svog života proveo je u gradu Kros Plains, a deo života proveo je u Braunvudu. Bio je načitano i pametno dete a takođe je voleo i boks i provodio dosta vremena, u kasnijim tinejdžerskim godinama u teretani, i povremeno je imao amaterske bokserske mečeve. Od devete godine počeo je maštati da postane pisac avantura ali je uspeh postigao tek u 23-ćoj godini. O tada pa do svoje smrti u tridesetoj godini, izvršivši samoubistvo, Hauardova dela su objavljivana u raznim časopisima, žurnalima i novinama i postao je uspešan u nekoliko žanrova. Mada je roman o Konanu objavljen 1934. godine, njegove priče uglavnom se nisu objavile u knjigama za vreme njegovog života. Glavni izdavač njegovih priča bio je palp magazin Weird Tales. Hauardovo samoubistvo i okolnosti oko toga donele su brojne spekulacije o njegovom mentalnom zdravlju. Majka mu je bila bolesna od tuberkuloze čitav život i konačno je pala u komu iz koje se nije probudila, shvativši to on je otišao do kola i pucao sebi u glavu. U doba krize, Hauard je u časopisu Weird Tales stvorio lik Konana varvarina, čiji uticaj se poredi sa ikonama kao što su Tarzan, grof Drakula, Šerlok Holms, Betmen i Džejms Bond. Uz Konana i druge likove, Hauard je stvorio žanr poznat kao mač i magija i izazvao mnogo imitatora. Bio je jedini sin putujućeg doktora Isaka Mordekaja Hauarda i njegove žene Hester Džejn Irvin Hauard. Ranu mladost proveo je u Teksasu. U mladosti se odnos među njegovim roditeljima pogoršao. Porodica je imala problem sa novcem a stanje se pogoršalo Isakovim investicijama u šeme za brzo bogaćenje. Hester Hauard je u međuvremenu počela da veruje da se udala za nekog nedostojnog nje. Hester je imala veliki uticaj na sina i njegovo obrazovanje i pomagala mu je u njegovim naporima da piše. Mada je voleo da čita i piše shvatio je da ga škola zamara i počeo je da mrzi autoritete. Pošto je bio sin lokalnog doktora, Hauard je često bio izložen prizorima nasilja i povreda, što se posebno pokazalo tokom pronalaska nafte u Teksasu. Prve priče bile su o dvobojima, linčovanju, svađama i indijanskim napadima u Teksasu. U to vreme, boks je bio najpopularniji sport u državi, uz kulturni uticaj koji je daleko veći nego danas. Strastveni čitaoc uz prirodni talenat za pisanje i uz ohrabrenje u interesovanje da postane profesionalni pisac. Od devete godine počeo je da piše priče, većinom istorijske fikcije koje su se ticale vikinga, arapa, borbi i krvoprolića. Otkrivao je jednog po jednog autora koji su kasnije uticali na njegove radove: Džek London, sa njegovim pričama o reaikarnaciji i prošlim životima, najviše Zvezda lutalica, priče Rajdarda Kiplinga o avanturama u podkontinentu i o napevima i šamanskim stihovima, klasične mitološke priče koje je sakupio Tomas Bulfinč. Među prijateljima je bio poznat po fotografskom pamćenju i zapanjivao ih je sposobnošću da zapamti duge stranice poezije posle jednog ili dva čitanja. Kada mu je bilo 13 godina doktor Hauard je preselio porodicu u centralni Teksas i tu su ostali do kraja života. Dok je njegov otac posećivao kurseve medicine Hauard je sedeo u biblioteci u Nju Orleansu i otkrio knjige koje su pune činjenica i legendi o Škotskoj i stanovnicima nazvanim Pikti. U petnaestoj godini je Hauard obožavao palp časopise, posebno Adventure i glavne autore Talbota Mundija i Harolda Lemba. Sledećih nekoliko godina je počeo stvarati sopstvene junake. Uskoro je počeo slati svoje priče časopisima kao što je Adventure i Argosy. Priče su bile odbacivane a nije bilo nikog da ga uputi u pisanje. Bio je samouk i metodički je proučavao tržište i prilagođavao svoje priče i stil ka svakom izdavaču. U jesen 1922. godine, kada je imao 16 godina Hauard se privremeno preselio u pansion u blizini grada Braunvuda da završi srednju školu, u pratnji majke. Tu je prvi put sreo prijatelje svog doba koji su delili interesovanje ne samo za sport i istoriju već i za pisanje i poeziju i zajedno su pisali za amaterske novine i magazine, razmenjivali duga pisma pune poezije i suštinskih misli o životu i filozofiji i ohrabrivali su jedni druge u svojim nastojanjima. U srednjoškolskim novinama The Tattler Hauard je prvi put objavio svoju priču. Decembarski broj imao je dve njegove priče „Golden Hope Christmas“ i „West is West“, koje su osvojile prvo i drugo mesto. Svoje kasnije tinejdžerske godine Hauard je proveo radeći razne poslove oko Kros Plaina; sve ono što je mrzeo. Želeo je da upiše kurs pisanja ali nije uspeo jer verovatno njegov otac nije želeo da plati tu vrstu obrazovanja. Ipak je 1924-te godine prodao priču pod naslovom „Spear and fang“, za koju je dobio 16 dolara i predstavio se čitaocima časopisa Weird Tales. Tako je počela njegova karijera u pisanju. Ubrzo potom njegova druga priča „The Hyena“ je bila prihvaćena za Weird Tales. U to vreme je pokušao da napiše i roman, približnu autobiografiju po uzoru na Martina Idna Džeka Londona pod naslovom Post Oaks & Sand Rough. Knjiga nije objavljena za vreme života autora (završena je 1928 godine) ali je puna privatnih detalja. Hauardov alter ego u ovom roman u je Stiv Kostigan, ime koje je on često koristio u budućnosti. U saradnji sa prijeteljem Tevisom Klajdom Smitom dosta se bavio stihovima, napisavši stotine poema i dosta toga je objavio u Weird Tales i u časopisima poezije. Uz slabu zaradu i mnoge izdavače koji su odbijali poeziju Haurd je shvatio da je poezija luksuz koji ne može dopustiti i počeo je pisati samo prozu. Ipak, su njegove priče ličile na poetsku prozu, ispunjenu hipnozom, snovima i moći koju nije imala palp literatura u to vreme. Dalja prodaja priča za Weird Tales bila je sporadična ali ohrabrujuća i uskoro je Hauard bio redovan u časopisu. Prva priča najavljena na naslovnoj strani bila je „Wolfshead“, priča o vukodlaku objavljena kada je imao samo dvadeset godina. Avgusta 1926. godine Hauard je napustio posao u apoteci i u septembru se vratio u Braunvud da završi kurs knjigovodstva. Tada je počeo raditi na na priči „The Shadow Kingdom“, jednoj od najznačajnijih u njegovoj karijeri. Maja 1927-me godine je položio ispite i vratio se pisanju, kao i preradi priče „The Shadow Kingdom“, i ponovo je ponudio časopisu Weird Tales. U toj priči on je mešao elemente fantastike, horora, mitologije i istorijske priče. Uz primetan uticaj Poa, Lavkrafta i A. Merita, ubacujući u priču i vozila kakva do tada nisu viđena i nov stil pisanja poznat kao Mač i magija. Priča je uključivala i varvarskog kralja Kula, koji je bio prethodnik heroja kao što je Konan. Marta 1928-me godine, Hauard je spasao i pomogao Weird Tales ponudivši im priču koju je odbio palp časopis Argosy, rezultat toga je bila priča „Crvena senka“, prva od priča kojoj se pojavljuje junak Solomon Kejn. Ovo je postalo veliki hit među čitaocima a priče o Solomonu Kejnu štampane su od 1928. do 1932. godine. Jula 1929-te godine je započeo seriju priča o bokseru pod imenom Mornar Stiv Kostigan u časopisu Fight Stories. Ovde se Hauard vratio pričama kazivanim u prvom licu i uz primesu humora. Ovakve priče donele su Hauardu stabilno tržište kao što je bio slučaji sa Weird Tales. Hauardova keltska faza počela je 1930-te godine, kada je bio fasciniran keltskim temama i svojim irskim poreklom. Ovaj entuzijazam delio je sa Haroldom Prisom. Kada je te iste godine Farnsvort Rajt izdao novi palp časopis Oriental Stories, Hauard je bio oduševljen – to je bila scena gde je mogao da objavljuje svoje priče o istoriji, bitkama i egzotičnim misterijama. U toku 4 godine postojanja časopisa Hauard je stvorio nekoliko najboljih priča o ratovima i bitkama na srednjem i dalekom istoku u Srednjem veku i doba renesanse. U toku velike krize u Americi časopis je propao a nekoliko Hauardovih priča ostalo je neplaćeno. Avgusta 1930. Hauard je pisao časopisu Weird Tales, pohvalivši štampanje Lafkraftovih „Pacova u zidovima“. Urednik Fransfort Rajt je prosledio pismu Lavkraftu koji mu je odgovorio vrlo zadovoljan i ubrzo su dva veterana ovog časopisa stupili u dopisivanje koje je trajalo do kraja Hauardovog života. Osim toga Hauard je postao član „Kruga Lavkraft“, koji je činila grupa pisaca i prijatelja povezanih dopisivanjem sa Lavkraftom. Tokom narednih godina Hauard je dao značajan doprinos elementima Lavkraftovog Ktulu mita svojim pričama a takođe je bio u vezi i sa picima kao što su Klark Aston Smit, August Derlet i E. Hofman Prajs. Dopisivanje Hauarda i Lavkrafta uglavnom se pretvaralo u raspravu o čestim elementima Hauardovih priča, varvarizam nasuprot civilizaciji. Hauard je civilizaciju smatrao slabom i krhkom, varvarizam je bio prirodno stanje misli a civilizacija neprirodna, Lavkraft je imao sasvim drugo gledište, za njega je civilizacija bila vrhunac ljudskog dostignuća i jednini put napretka. Početkom 1923-će godine, Hauard je pošao na jedno od čestih putovanja u Teksas. Putovao je južnim delom države. U Frederikburgu se dok je posmatrao mračna brda kroz gustu maglu, setio fantastične zemlje Simerije, zemlje na severu koju su nastanjivali varvari. Kasnije, boraveći u Nisonu napisao poemu Simerija. Takođe je tokom tog putovanja Hauard prvi put došao do lika Konana. Kasnije, 1935-te godine, Hauard je napisao pismo Klarku Aston Smitu da je Konan nastajao u njegovim mislima nekoliko godina dok je boravio u malom pograničnom gradu pored reke Rio Grande. Ipak je trebalo devet meseci da se ovaj lik izrodi. Hauard je prethodno koristio ime Konan za keltskog pljačkaša u priči iz 1931. godine, koju je objavio u časopisu Strangle Tales juna 1932-ge godine. Mada se glavni lik kune u Kroma, to je jedina veza ka puno uspešnijem narednom liku. Vraćajući se kući razvio je ideju, i stvorio sasvim nov izmišljeni svet – u doba Hiboreje – i opremio ga je zemljama, ljudima, čudovištima i magijom. Hauard je voleo istoriju i voleo je da piše ovakve priče. Ipak, bila su potrebna istraživanja da bi to mogao da smesti u istorijsko okruženje i to ga je dosta angažovalo. Doba Hiboreje, sa raznim okruženjima slična onim istinitim a opet poništavajući istoriju, dopustilo mu je da piše pseudoistorijsku fikciju bez većih problema. U stvaranju ovakvog sveta možda je bio inspirisan radom Tomasa Balfinča sa izdanjem iz 1913-te godine Banfličova mitologija, sa podnaslovom Obrisi mitologije, u kojoj su bile priče iz istorije i legendi, koje mnoge aludiraju na Hauardove radove. Druga moguća inspiracija je Balada o belom konju, G. K. Čerstona i njegov koncept da je vrednost legendi veća u tome što meša vekove i čuva osećanja. U martu je preradio neobjavljenu priču o Kulu pod naslovom „Vladam uz ovu sekiru“ u prvu priču o Konanu. Radi se o tome da varvarin postane kralj civilizovane zemlje i o zaverama protiv njega. On je uklonio čitav drugi plan i stvorio sasvim nov sa natprirodnim elementima a priču je preimenovao u „Feniks na maču“. Posle toga napisao je odmah još dve priče o Konanu. Prva je bila „Zamrznuta divovska kći“, koja se ticala grčke mitologije u vezi Apolona i Dafne, smeštene u raniji Konanov život, a treća priča bila je „Bog u krčagu,“ za koju je napravio tri skice i imala je sporiji ritam od drugih priča o Konanu. Pre kraja meseca poslao je prve dve priče za Weird Tales a treću je poslao nekoliko dana kasnije. Uz te tri priče stvorio je esej „Doba Hiboreje“ da uz svoje priče da više detalja. Napravio je četiri nacrta eseja i završio je sa 8.000 reči od početne dve stranice. Ovo je dopunio sa dve skice mapa i dodatkom pod naslovom „Napomene o važnim ljudima Hiboreje“. U pismu sa datumom 10. mart 1932. godine Farnsvort je ogovorio da odbija „Zamrznutu divovsku kćer“, ali da je „Feniks na maču“ vrlo dobra i da predlaže neke promene. „Bog u krčagu“, je takođe odbijena i zbog toga je potencijalna četvrta priča o Konanu ostala tek u sinopsisu. Umesto da napusti koncept o Konanu, kao što je bio slučaj sa prethodnim likovima Hauard je preradio „Feniks na maču“, i uključio materijal iz eseja. Sa ovim ispravkama i sledećeom pričom o Konanu „Kula slonova“, nije bilo problema. Pre nego što je odštampana prva priča Hauard je završio devet priča o Konanu. Konan se prvi put pojavio u decembru 1932. godine i bio je takav hit da je Hauard objavio 7 priča od 1933. do 1936. godine. U međuvremenu je uzeo predah od Konana i vratio se likovima iz 1933-će godine. Te priče iz njegovog srednjeg doba smatraju se najlošijim i rutinskim. Priče kao „Čelične senke pod Mesecom“, su često spašavanje dama u opasnostima iz nekih ruina. Dok su početne priče prerađivane tri ili četiri puta ove su imale jedva dve obrade zaključno sa završnom verzijom, „Propalice u kući“, je jedina priča o Konanu koja je završena iz prve. Krajem 1933. godine Hauard se vratio Konanu i sada su priče bile ozbiljnije započevši sa „Ljudima u crnom krugu“. Februara 1934. godine Hauard je započeo rad na romanu (priča van Konanovog sveta) za Almuric, ali ga je prekinuo na pola. Pokušao je ponovo prebacujući priču u Konanov svet od kojeg je nastao Bubnjevi Tombalkua. Treći pokušaj pisanja romana bio je uspešniji i nastao je roman Sat zmaja, smešten u Konanov svet. Haurad je počeo gubiti interesovanje za Konana krajem 1934. godine uz želju da piše vestern romane. Počeo je da piše, mada nikada nije završio priču o Konanu Vukovi iza granice. Kasnije je napisao priče Iza crne reke i Crni stranac, kao i Ljudožderi Zambule i Crveni klinovi. Osim ovoga Hauard je pokušao da piše i detektivske priče ali ih nije voleo i nije bio uspešan u tom žanru. Takođe je pisao i ratne priče iz doba I Svetskog rata i priče o potragama za blagom. U svakom slučaju Konan ostaje njegov najuspešniji serijal i lik.
Trenutno nema komentara
Karakteristika Vrednost
Kategorija HOROR
Autor Robert E. Hauard
Težina specifikacija 0.5 kg
Izdavač ARGUS BOOKS&MAGAZINES
Pismo Latinica
Povez Broš
Godina2019
Format14,5x20,5
Strana150

Slični proizvodi

"Ova knjiga sadrži 26 kratkih priča različitih autora, među kojima su Artur Konan Dojl,...
2.664,00 RSD
2.960,00 RSD
U planinama ludila drugi je roman Hauarda Filipsa Lavkrafta, objavljen 1936. godine, a ...
841,00 RSD
935,00 RSD
Usamljena vila Siva Šuma oduvek je, uprkos svojoj melanholičnoj lepoti, budila jezu u p...
841,00 RSD
935,00 RSD
ELANTRIS JE NEKADA BIO VELIČANSTVEN. Prestoni grad Ejrilona bio je dom ljudima koje je...
594,00 RSD
660,00 RSD
Radnja romana opisuje sistem u kome su učenici odabranih razreda srednjih škola primora...
1.584,00 RSD
1.760,00 RSD
Nastavak kultnog horor romana Krug Samo dan nakon događaja iz prve knjige, telo Rjuđij...
1.188,00 RSD
1.320,00 RSD
Poput Lavkraftovog Niarlatotepa, roman Tajni svat Marka Piševa – zasnovan na složenoj n...
1.188,00 RSD
1.320,00 RSD
„Mislim da je Klajv Barker toliko dobar da sam skoro bukvalno vezanog jezika da to iska...
2.970,00 RSD
3.300,00 RSD
Ona je predivna, jedinstvena, neodoljiva. Voli uzbuđenja, noćne vožnje i rokenrol. Ona ...
1.776,00 RSD
2.090,00 RSD
DECA NISU UVEK U PRAVU. Gradić na ivici propasti zbog sukoba generacija. Staro i novo,...
736,00 RSD
1.099,00 RSD
Na ovom svetu se mučimo i psujemo i trpimo neuspehe i bol, a onda plačemo za nekim ko s...
809,00 RSD
899,00 RSD
Savršeni zločin ne postoji. Savršeno bekstvo… to je druga priča. Bili Samers je plaćen...
1.776,00 RSD
2.090,00 RSD