Marko Tulije Ciceron, lat. Marcus Tullius Cicero (106-43 pr.n.e.) bio je rimski govornik, filozof i političar. Obavljao je visoke državne funkcije, nastupao je kao branitelj u civilnim procesima, kao konzul otkrio je Katalininu urotu. Stradao je kao žrtva proskripcija (političkih osuda na smrt, progonstvo ili konfiskaciju imovine). Dao ga je, naime, ubiti Marko Antonije. Velika je Ciceronova zasluga za prenošenje i popularizaciju grčke kulture na rimskom tlu. Ciceronovi govori smatranju se uzorom klasične rimske proze. Ciceron je držao vrlinu jedinim uvjetom blaženstva, a ćudorednost je smatrao najvišim dobrom. Humanistički ideal, kojem su utrli put rani stoici, Ciceron je izgradio kao etički i pedagoški princip. Bio je najistaknutiji zastupnik rimskog eklekticizma posljednjeg stoljeća prije nove ere. Njegovo je filozofsko stajalište mješavina akademske skepse i stoičko-peripatetičkih shvaćanja. Od preko 100 Ciceronovih govora ostalo je sačuvano njih 58, a sačuvana su i 774 Ciceronova pisma.
