DRUŠTVENE NAUKE

Knjiga koja već više od pola veka čitaocima pruža inspiraciju i utehu.

Bestseler slavnog nemačkog filozofa i sociologa ne donosi gotova, instant uputstva o umeću ljubavi.

To je knjiga koja želi da pokaže kako ljubav nije osećanje kojem svako može lako da se prepusti, bez obzira na dostignuti stepen zrelosti, i nastoji da uveri čitaoca u to da su sva njegova nastojanja oko ljubavi osuđena na propast ukoliko ne pokuša da razvije svoju celokupnu ličnost.

Ljubav je, kako nam From poručuje, ono za čim čeznemo. Ljubav nas definiše, ona je rešenje problema ljudskog postojanja.

U ovom djelu, From istražuje konfuziju modernog čovjeka koji je, izgubivši vjeru u bilo koji viši životni princip, postao bespomoćan plijen unutrašnjih i spoljašnjih razornih sila. Iz široke, interdisciplinarne perspektive, koja je i njegov prepoznatljivi metod istraživanja, From nam pokazuje kako su odgovori na pitanja psihologije mnogo bogatiji i jasniji ako se sagledaju u kontekstu filozofije i etike. Ljudska priroda se ne može adekvatno razumjeti ako se prethodno ne ispitaju vrijednosti i moralni konflikti sa kojima se čovjek svakodnevno suočava

Bekstvo od slobode je analiza fenomena čovjekove strepnje izazvane propadanjem srednjevjekovnog svijeta u kojem se osjećao bezbijedno, uprkos mnogobrojnim opasnostima. Nakon vjekova borbe, čovjek je uspio da izgradi neslućeno bogatstvo u materijalnim dobrima; izgradio je demokratska društva u raznim djelovima svijeta i nedavno se uspješno odbranio od novih totalitarnih spletki; ipak, kao što analiza u Bekstvu od slobode pokušava da pokaže, savremeni čovjek je i dalje nespokojan i u iskušenju da svoju slobodu preda diktatorima raznih vrsta, ili da je izgubi preobražavajući se u mali zupčanik mašine, dobro nahranjen i obučen: ne više slobodan čovjek, već robot.

U svijetu koji neprekidno bilježi porast nasilja u najrazličitijim oblicima, Erih From tretira ovaj problem na izuzetno pronicljiv način u jednoj od svojih najznačajnijih knjiga. From postavlja pitanje: Šta je to u ljudskoj prirodi što vodi čovjeka orgijama destrukcije i nasilja kojima je svjedočio prošli vijek? Oslanjajući se na istraživanja i dostignuća psihologije, antropologije i istorije, te, istovremeno, nudeći briljantnu analizu pojava poput Staljina, Hitlera i Himlera, From ukazuje kako naša nezainteresovanost da volimo otvara vrata suprotnoj emociji: mi želimo ili da potpuno kontrolišemo svoj život ili da ga uništimo.

Bekstvo od slobode je analiza fenomena čovjekove strepnje izazvane propadanjem srednjevjekovnog svijeta u kojem se osjećao bezbijedno, uprkos mnogobrojnim opasnostima. Nakon vjekova borbe, čovjek je uspio da izgradi neslućeno bogatstvo u materijalnim dobrima; izgradio je demokratska društva u raznim djelovima svijeta i nedavno se uspješno odbranio od novih totalitarnih spletki; ipak, kao što analiza u Bekstvu od slobode pokušava da pokaže, savremeni čovjek je i dalje nespokojan i u iskušenju da svoju slobodu preda diktatorima raznih vrsta, ili da je izgubi preobražavajući se u mali zupčanik mašine, dobro nahranjen i obučen: ne više slobodan čovjek, već robot.

Imati ili biti? jedna je od najuticajnijih knjiga druge polovine dvadesetog veka. Ništa manje od manifesta nove socijalne i psihološke revolucije u cilju spašavanja naše ugrožene planete, ova knjiga je rezime prodorne misli Eriha Froma. Njegova je teza da se dva modela postojanja bore oko ljudskog duha: model zasnovan na imanju, usredsređen na materijalne posjede, moć i agresiju, osnova za univerzalna zla: pohlepu, zavist i nasilje; i model bitisanja, zasnovan na ljubavi, zadovoljstvu dijeljenja i na produktivnoj aktivnosti.

Imati ili biti? Predstavlja brilijantan program društveno-ekonomskih promjena.

U djelu „Umeće življenja“ koje vam predstavljamo, Erih From prvo pokazuje lažne puteve ka samoosviješćivanju, koje je kao vrsni didaktičar jasno uvideo i identifikovao još pre mnogo godina, da bi nam potom naznačio put kojim se može steći samosvijest i podelio sa nama korake prema bivanju koje je sam primjenjivao svakodnevno, posvećujući mnogo pažnje samoanalizi kao jednom sredstvu psihoanalize.

"Ovu knjigu je divno čitati; nije u pitanju psihoanalitička tehnika već dokaz njegove tople empatije i humanog obzira prema pacijentima"

Beti Guld

Mada se smatra društvenim kritičarem, Erih From je prije svega bio psihoanalitičar našeg vremena. Ovi spisi spajaju dva aspekta razmišljanja, pokazujući kako on gradi na temelju frojdijanske teorije i kako je modfikuje svojim humanističkim stavovima. Erih From se više od pedeset godina bavio psihoanalizom; više od četrdeset godina bio je aktivan u Njujorku i Meksiko Sitiju kao učitelj, supervizor i predavač na institutima za psihoanalitičku obuku.

U ovom klasičnom djelu, ugledni psihoanalitičar procjenjuje neprestanu napetost između tradicionalne religije i filozofije psihoanalize, za koju mnogi smatraju da tumači zadovoljstvo instiktivnih i materijalnih želja kao jedini životni cilj. From smatra da psihoanaliza nije neprijatelj religije, niti njen saveznik. Ona se više bavi ljudskom realnošću iza teoloških doktrina i ostvarenjem ljudskih vrijednosti, koje se kriju iza svih velikih religioznih učenja.