LEKTIRA

Ovaj Matavuljev roman, koji je na početku bio zamišljen kao pripovijetka, opisuje na duhovit i vitalan, živ način svijet Dalmatinskog zagorja i život u jednom neobičnom franjevačkom samostanu u Visovcu. Dvanaestogodišnjeg dječaka Ivu Jerkovića Bakonju njegov će stric, franjevac, odvesti iz sela i uvesti u život fratara, redovnika. Iza samostanskih zidova, mladog će Iva dočekati neobičan, hirovit i tajanstven svijet redovničkog života. Sam Matavulj, interesantno je primijetiti, kao mladić boravio neko vrijeme u manastiru Krupi, kod svog strica igumana Serafima.
 
Radnja romana smještena je u Dalmatinskoj zagori i to u dvije njezine sredine. Odvija se u samostanskoj sredini i tiče se samostana Visovac te u seoskom predjelu dalmatinske zagore, u siromašnom selu Zvrljevo.

U romanu Bakonja fra Brne Matavulj je postigao punu meru svoga humorističnog talenta, kada je svet i ljude gledao vedrim očima i punim srcem. Životna filozofija koja se u njemu ogleda vrlo je jednostavna: svaka medalja ima svoje dve strane, svetlu i tamnu, i pri pažljivom gledanju vidi se da ni ova tamna strana nije baš sasvim mračna, kao što ni ona svetla nije baš sasvim blistava. U pogledu tematike ne treba smetnuti s uma da je ovaj roman stekao simpatije na celom jugoslovenskom prostoru ne samo zbog svoje vedrine i optimizma nego i zbog svežine ikavskog (bunjevačkog) govora ličnosti u njemu.U romanu Bakonja fra Brne Matavulj je postigao punu meru svoga humorističnog talenta, kada je svet i ljude gledao vedrim očima i punim srcem. Životna filozofija koja se u njemu ogleda vrlo je jednostavna: svaka medalja ima svoje dve strane, svetlu i tamnu, i pri pažljivom gledanju vidi se da ni ova tamna strana nije baš sasvim mračna, kao što ni ona svetla nije baš sasvim blistava. U pogledu tematike ne treba smetnuti s uma da je ovaj roman stekao simpatije na celom jugoslovenskom prostoru ne samo zbog svoje vedrine i optimizma nego i zbog svežine ikavskog (bunjevačkog) govora ličnosti u njemu.U romanu Bakonja fra Brne Matavulj je postigao punu meru svoga humorističnog talenta, kada je svet i ljude gledao vedrim očima i punim srcem. Životna filozofija koja se u njemu ogleda vrlo je jednostavna: svaka medalja ima svoje dve strane, svetlu i tamnu, i pri pažljivom gledanju vidi se da ni ova tamna strana nije baš sasvim mračna, kao što ni ona svetla nije baš sasvim blistava. U pogledu tematike ne treba smetnuti s uma da je ovaj roman stekao simpatije na celom jugoslovenskom prostoru ne samo zbog svoje vedrine i optimizma nego i zbog svežine ikavskog (bunjevačkog) govora ličnosti u njemu.U romanu Bakonja fra Brne Matavulj je postigao punu meru svoga humorističnog talenta, kada je svet i ljude gledao vedrim očima i punim srcem. Životna filozofija koja se u njemu ogleda vrlo je jednostavna: svaka medalja ima svoje dve strane, svetlu i tamnu, i pri pažljivom gledanju vidi se da ni ova tamna strana nije baš sasvim mračna, kao što ni ona svetla nije baš sasvim blistava. U pogledu tematike ne treba smetnuti s uma da je ovaj roman stekao simpatije na celom jugoslovenskom prostoru ne samo zbog svoje vedrine i optimizma nego i zbog svežine ikavskog (bunjevačkog) govora ličnosti u njemu.U romanu Bakonja fra Brne Matavulj je postigao punu meru svoga humorističnog talenta, kada je svet i ljude gledao vedrim očima i punim srcem. Životna filozofija koja se u njemu ogleda vrlo je jednostavna: svaka medalja ima svoje dve strane, svetlu i tamnu, i pri pažljivom gledanju vidi se da ni ova tamna strana nije baš sasvim mračna, kao što ni ona svetla nije baš sasvim blistava. U pogledu tematike ne treba smetnuti s uma da je ovaj roman stekao simpatije na celom jugoslovenskom prostoru ne samo zbog svoje vedrine i optimizma nego i zbog svežine ikavskog (bunjevačkog) govora ličnosti u njemu.U romanu Bakonja fra Brne Matavulj je postigao punu meru svoga humorističnog talenta, kada je svet i ljude gledao vedrim očima i punim srcem. Životna filozofija koja se u njemu ogleda vrlo je jednostavna: svaka medalja ima svoje dve strane, svetlu i tamnu, i pri pažljivom gledanju vidi se da ni ova tamna strana nije baš sasvim mračna, kao što ni ona svetla nije baš sasvim blistava. U pogledu tematike ne treba smetnuti s uma da je ovaj roman stekao simpatije na celom jugoslovenskom prostoru ne samo zbog svoje vedrine i optimizma nego i zbog svežine ikavskog (bunjevačkog) govora ličnosti u njemu.