Proizvodi

Jednostavna, uzbudljiva priča o samospoznaji; o krhkosti, slabosti i prolaznosti ljudskog bića, snova, želja i nadanja… Ali i o zlu, pohlepi, surovosti kapitalizma koji sažeže sve koji poveruju u njegovu toplinu.
Pisac prefinjenog stila i neponovljivog dara za vođenje mirne naracije koja donosi buru unutrašnjih proživljavanja junaka, Džon Vilijams, u romanu Bučers Krosing otkriva jedno namerno zaboravljano poglavlje u istoriji Amerike. Trgovina bizonskom kožom i izlovljavanje bizona na tlu američkog (divljeg) Zapada, ne samo da je utkano u temelje nastanka ove zemlje, već postaje simbol njene ideologije profita i svake prekomernosti. Postavljajući svog junaka kao mlado biće koji želi da spozna šta mu je svrha u životu i kako se postaje čovek, Vilijams oslikava njegov preobražaj nakon odlaska u pustolovnu avanturu lova na bizone. Lovačka naseobina Bučers Krosing iz naslova romana, smeštena negde na prelazu iz Misurija u Kolorado, postaje, tako, simbol besmisla i svake vrste pustoši koja nastaje usled nekontrolisane pohlepe i slepe jurnjave za zaradom.
Vilijamsova tiha ali snažna kritika surovosti i samodestruktivnosti američkog kapitalizma i otkrivanje naličja američkog sna, u romanu napisanom polovinom prošlog veka, čini ovog pisca neverovatno aktuelnim danas.

Kada je 1965. objavljen, Stoner Johna Williamsa prošao je gotovo posve nezapaženo. Danas, pola stoljeća pre­poruka poslije, remek-djelo američkog romanopisca voljom se oduševljenih čitatelja pretvorilo u svjetsku književnu senzaciju. No u čemu je tajna zavodljivosti priče o tihom profesoru engleske književnosti, o njegovu “malom” životu na malome sveučilištu u Missouriju? Je li u njegovu nesretnom braku ili u njegovoj iz­van­bračnoj ljubavi? U njegovu odnosu s kćeri, ili u njegovoj strasti prema književnosti, zbog koje će kao mladić napustiti roditeljsku farmu, opčinjen čarolijom jednog Shakespeareova soneta? Tajna je, jednostavno, u Sto­neru. William Stoner nije junak na kakve smo navikli i koje je lako reklamirati. Nije najhrabriji, ni najbolji u svome poslu, nije najuspješniji, ni najsretniji, a opet – ljudski život teško da se može proživjeti hrabrije, punije, sretnije i bolje od onoga kako je živio Stoner. Stoner je iznimna knjiga o naizgled nimalo iznimnom čovjeku, u kojoj ćemo se, uz malo sreće, prepoznati.