ROMANI

Knjigu Ivice Đikića Budimir Lončar – Prije i poslije kraja čine kazivanja diplomata svjetskog ugleda, posljednjeg jugoslavenskog ministra vanjskih poslova i vanjskopolitičkog savjetnika dvojice hrvatskih predsjednika. Povijesna ličnost kazuje povijest samu od prvog susreta s nekad talijanskim Zadrom, odlaska u partizane, prve diplomatske službe u New Yorku, ambasadorskih mandata u Indoneziji, Zapadnoj Njemačkoj i Sjedinjenim Državama, dužnosti šefa jugoslavenske diplomacije i koliko uzaludnog toliko epskog pokušaja da se spriječi rat u Jugoslaviji, do ove knjige – prije i poslije kraja – kada Lončar progovara o današnjem svijetu, autoritetom svojeg – doslovno – stogodišnjeg iskustva i političke i osobne mudrosti. Posebna poglavlja posvećena su Josipu Brozu Titu, Franji Tuđmanu i Koči Popoviću. Tita i Tuđmana Lončar valorizira bez uobičajene ostrašćenosti, dok se s posebnim poštovanjem sjeća Koče Popovića i daje vrijedan doprinos razumijevanju te enigmatične ličnosti, pjesnika, generala koji je mrzio rat, ciničnog intelektualca i komunista liberalnih nagnuća.

Kao diplomat koji je karijeru posvetio mirnom rješavanju međudržavnih sporova, s posebnom zabrinutošću govori o globalnoj krizi koja je zatekla ljudsku civilizaciju. Zato treba čitati Đikićevu knjigu Budimir Lončar – Prije i poslije kraja. Ona je, kao i život Budimira Leke Lončara, apologija najvećoj civilizacijskoj vrednoti: miru i preziru spram rata i pogibelji.

„Lončar je bio iskreno zabrinut za svijet u kojem upravo on živi i s kojim je jednako srođen kao što je bio prije osamdeset i koju godinu, kada je išao u partizane. Knjigu Ivice Đikića je pri tom prvom pred¬stavljanju svom pogovaraču tumačio upravo tako: u razgovoru s au¬torom on će izraziti svoju zabrinutost, pokušat će objasniti što se to upravo događa…“
Miljenko Jergović

IVICA ĐIKIĆ rođen je 1977. u Tomislavgradu u Bosni i Hercegovini. Živi u Zagrebu. Politički je komentator u tjedniku Novosti. Prethodno je pisao u Slobodnoj Dalmaciji, Feral Tribuneu i Novom listu. Bio je glavni urednik Novog lista i Novosti.

Objavio je romane Cirkus Columbia (2003), Sanjao sam slonove (2011), Ponavljanje (2014), Beara – dokumentarni ro¬man o srebreničkom genocidu (2016, 2024), Ukazanje (2018) i Divlji kvas (2024). Autor je zbirki pripovijedaka Ništa sljezove boje (2007) i Štapići za pričanje (2020) te zbirke pjesama Osta¬tak svijeta (2012). Objavio je i publicističke knjige Domovinski obrat – politička biografija Stipe Mesića (2004), Gotovina, stvar¬nost i mit (2010), u koautorstvu s Davorom Krilom i Borisom Pavelićem, te Šarik Tara: Život (2013). Dobitnik je nagrade Meša Selimović, nagrade Tportala za roman godine, Kočićeva pera i priznanja Krunoslav Sukić. Knjige su mu prevedene na sedam jezika.

Autor je i scenarist dramske serije Novine/The Paper (2016–2020; HRT/Netflix/HBO Max) u režiji Dalibora Ma¬tanića. Koscenarist je dugometražnih igranih filmova Cirkus Columbia (2010) u režiji Danisa Tanovića te Visoka modna napetost (2013) redatelja Filipa Šovagovića.

Prvi roman Feralovca Ivice Đikića po kojem je Danis Tanović 2010. godine snimio istoimeni film. Roman je osvojio tuzlansku književnu nagradu „Meša Selimović“ i od mnogih kritičara je svrstan među najbolje priče o bosanskom mentalitetu u ratnim i posleratnim godinama. Kratka, upečatljiva priča ostavlja utisak večne zatvorenosti bosankoghercegovačkog čoveka u samog sebe i svoju sizifovsku sudbinu novog početka i razvoja.

Đikić je 2007. objavio i svoj drugi roman “Ništa sljezove boje” koji se sastoji od tri odvojene priče – “Zeleni dvorac”, “Probaj zaspati, molim te”, “Kao da ništa nije bilo”.