ROMANI

„Crnogorski roman“ Đura Radosavovića je knjiga koju ćete zavoleti i prije nego što to shvatite. Razoran i duhovit, ovaj roman ulazi u neke tamne zone na način koji osvjetljava mnogo širu sliku. To je svijet u kome ništa nije onako kako izgleda, svijet beskrajnih reverzija, ali Radosavović je uspio da bude i više nego dobar i pouzdan vodič čitaocu. Dirljiv koliko i uznemiravajući, duhovit koliko i nemilosrdan... Prije svega dobro napisan, roman donosi jedan osoben humor koji autor majstorski približava i onim čitaocima koji nemaju sva „nužna predznanja“. Hitac koji zna gdje je krenuo... Pun pogodan u središtve stvari.

Balša Brković

• Već i samim naslovom „Crnogorski roman“ mladi pisac Đuro Radosavović nagoveštava visoku ambiciju uz senku autoironije. Crnogorska književna tradicija mnogo je više pesnička nego prozna, pa se Radosavović poigrava sa idejom da je, eto, baš on napisao roman koji već u naslovu može da nosi adjektiv crnogorski. Nakon čitanja romana, međutim, svesni smo da je njegova crnogorskost i tematska i jezička i antropološka, ako se može tako reći. Bez potrebe da bilo kome dokazuje da je Crnogorac, bez sklonosti da iz te pripadnosti izvlači bilo ponos bilo stid, Radosavović od onog što je najviše njegovo kreira odličnu književnost, ukorenjenu u širu tradiciju južnoslovenske literature, ali bez epigonstva. On se bavi umetnošću, a ne identitetskom politikom, pa je njegov roman zaista i crnogorski roman.

Muharem Bazdulj

• Njegovi su likovi autentični, njihovi dijalozi ljudski, njihove mane i vrline vidljive kao ordenje na kaputu omatorelog narodnog heroja Gojka, njegov zaplet realan kao košmar ili košmaran kao što samo realnost može da bude, mada su mnogo vrednija gotova usputna zapažanja o odrastanju, smrti i onom između. Roman koji vas uhvati kao slučajno, kao drugar koji vas zove na kafu u toku radnog vremena i počne da vam, tako niotkuda, priča ceo život.
To je ljubavno pismo gradu iz nehata, ma kako se taj grad zvao, i generaciji iz nehata, ma kako se ona zvala.
Marko Prelević, Nedeljnik

Crna Gora 1998. Igor Vuković je rano pobjegao od očeve surovosti i mukotrpno gradio karijeru, prvo kao sportista, a zatim kao ljekar. Ali, kad kafanska tuča mlađeg brata završi tragično, Igor postaje meta krvne osvete i primoran je da bira između odanosti porodici koja će ga odvući u sigurnu smrt, ili bjekstva kojim će sebi ukaljati obraz.

Dvadeset i tri godine kasnije, stara lična karta nepoznatog čovjeka navodi mladog fudbalera Nikolu Džonija Pejovića da kopa po prošlosti i gura ga u onaj isti sukob koji je uništio Igorov život.

„Očevi ispred sinova“ je potresna priča o identitetu, nasljeđu koje svakom od nas ostaje u amanet, i onima koji se usude da mu se suprotstave.

Roman Hadrijanovi memoari najupečatljivije književnice modernog doba, u epistolarnoj formi, koja priliči antičkim temama i duhu, predstavlja refleksije rimskog cara Hadrijana.

Car posvećen filozofskom meditiranju, na zalasku moći i sa nataloženim životnim i vladarskim iskustvom, svom nasljedniku Marku Aureliju predočava univerzalne istine o čovjeku, njegovoj sudbini i mjestu u univerzumu.

Kao konstanta u ovom remek-djelu Margerit Jursenar javlja se ideja prolaznosti.

Kafkine pripovijetke su obilježene strahovima i nervozama ljudske egzistencije. Maleni čovjek, koji dominira njegovim pripovijetkama, bori se sa svojim strahovima i bezizlaznošću pokušavajući da pronađe bar malo ljubavi. Pripovijetke su oblikovane tako da savremeni svijet u njima prepoznaje svoj lik. Celokupne pripovetke su priređene po hronološkom nizu. U ovoj zbirci objavljena su neka od Kafkinih najboljih ostvarenja: Preobražaj, Presuda, U kažnjeničkoj klupi...

Nova knjiga intervjua „Znakovi vremena“, poznatog novinara i publiciste Ranka Pavićevića iz Budve.

„Knjiga sadrži, moje nezaboravne susrete i razgovore, sa više od sedamdeset poznatih umjetnika, ličnosti, naše i svjetske kulture, priču o njihovom stvaralaštvu, poetici, fenomenu književnog djela, slike, filma, pozorišta i muzike, ali i svjedočenje o našoj i svjetskoj burnoj i zabrinjavajućoj stvarnosti. Znači, sedamdeset sudbina i nezaboravnih životnih priča, koje su oplemenile moju ličnost i učinile me, mnogo bogatijim. “ - Ranko Pavićević

Prvi roman Balše Brkovića Privatna galerija doživio je brojna izdanja u više od 20 000 primjeraka. Uzbudljiv prikaz transdogađajnosti crnogorske tranzicije 90-ih.
Dobitnik nagrade „Miroslavljevo jevanđelje“ za najbolju knjigu proze u Srbiji i Crnoj Gori 2001-2003. godine.

Svoje najznačajnije prozno delo Novalis je zamislio kao odgovor na Geteovog Vilhelma Majstera, u kome izlaže svoja shvatanja o umetnosti, religili, filozofiji, prirodi i društvu - neku vrstu sinteze svog pogleda na svet koji je formirao pod velikim uticajem mističara Jakoba Bemea, ali i Kanta, Fihtea, Šelinga, Getea, Šilera, kao i Herdera, Vilanda i Žana Paula.