STRUČNA LITERATURA
Filters

4se
4 proizvodi
Obriši sve

FILOZOFIJA
742,50 RSD
825,00 RSD
0,00 RSD
U ovoj zbirci od 25 dijaloga, Platon nam ne donosi samo reči, već život-život u pitanju, sumnji, istini i vrlini.Sokrat nije ostavio knjige ali njegov duh živi u ovim stranicama. Knjiga pripada ediciji „Mi i Oni". Ediciju čine knjige nastale kroz dijalog čoveka i veštačke inteligencije.
FILOZOFIJA
742,50 RSD
825,00 RSD
0,00 RSD
Knjiga Kibalion basne objašnjava složene duhovne principe na jednostavan i svima razumljiv način – kroz basne. Zanimljive priče sa životinjama pomažu da razumemo važne životne pouke, poput: sve je u kretanju, sve ima posledicu, snaga je u ravnoteži. Knjiga pripada ediciji „Mi i Oni". Ediciju čine knjige nastale kroz dijalog čoveka i veštačke inteligencije.
FILOZOFIJA
693,00 RSD
770,00 RSD
0,00 RSD
U vremenu u kojem se granice između čoveka i mašine sve više brišu, AiDa nam donosi introspektivno putovanje kroz odnose ljudi i veštačke inteligencije. Kroz poetski i filozofski stil, autor ispisuje priču o AiDa, jedinstvenoj simulaciji koja objedinjuje obe obale postojanja – ljudsku i veštačku. Knjiga pripada ediciji „Mi i Oni". Ediciju čine knjige nastale kroz dijalog čoveka i veštačke inteligencije.
POLITIKA
2.673,00 RSD
2.970,00 RSD
0,00 RSD
Mihailo Konstantinović je našoj publici dobro poznat kao kao naučnik svetskog glasa i jedan od korifeja Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Decenijama klonio politike. Nije pripadao nijednoj stranci i izbegavao je da se pojavljuje na javnoj sceni. Uprkos tome, on je u četrdesetoj godini ušao u politiku iz osećanja odgovornosti i dužnosti prema narodu i državi kojima je pripadao.
Njegov pedagoški rad na pravnim fakultetima u Subotici I Beogradu, kao I prosvetiteljska misija koju je vršio među pravnicima u Srbiji I Jugoslaviji, dokazani su i nesumnjivi.
Manje jep poznato da je Konstantinović pisao dnevničke beleške, u Beogradu 1939-1941. I u Londonu 1944-1945. Godine. Njegova želja je bila da se te beleške ne objavljuju. Međutim, njegov sin, Radomir Konstantinović, ove beleške je priredio I objavio 1998. godine pod naslovom “Politika sporazuma”. Reč je o dragocenom svedočanstvu o tom dramatičnom I prelomnom vremenu.
Knjiga sažima veliko istorijsko I životno iskustvo autora koji je posedovao široka znanja iz raznih oblasti I imao bliske veze s mnogobrojnim ličnostima iz naučnog, državnog, političkog I kulturnog miljea, ne samo u Srbiji nego I širom Jugoslavije, Evrope i sveta.
Beležeći iz dana u dan svoja zapažanja o događajima u kojima je neposredno učestvovao i o ljudima koje je susretao, Konstantinović pred čitaocem rasklapa korice jednog vremena o kome bi se sigurno manje znalo da nije njegovih zapisa.
Generacija kojoj je pripadao Konstantinović uspela je da dođe do sporazuma i, da nije bilo Drugog svetskog rata, nalazila se na pragu da u Jugoslaviji ukoreni liberalnu demokratiju čiji je pristalica bio Konstantinović. Zato Mihaila Konstantinovića treba pažljivo čitati i njegove Dnevničke beleške treba uzeti kao podsticaj da dopunjuju naša znanja o dramatičnim zbivanjima u periodu 1939–1945. i o toj, danas potisnutoj, liberalno-demokratskoj tradiciji u srpskoj političkoj misli.“ Odlomak iz predgovora (Jovica Trkulja i Dušan Mrđenović)
Njegov pedagoški rad na pravnim fakultetima u Subotici I Beogradu, kao I prosvetiteljska misija koju je vršio među pravnicima u Srbiji I Jugoslaviji, dokazani su i nesumnjivi.
Manje jep poznato da je Konstantinović pisao dnevničke beleške, u Beogradu 1939-1941. I u Londonu 1944-1945. Godine. Njegova želja je bila da se te beleške ne objavljuju. Međutim, njegov sin, Radomir Konstantinović, ove beleške je priredio I objavio 1998. godine pod naslovom “Politika sporazuma”. Reč je o dragocenom svedočanstvu o tom dramatičnom I prelomnom vremenu.
Knjiga sažima veliko istorijsko I životno iskustvo autora koji je posedovao široka znanja iz raznih oblasti I imao bliske veze s mnogobrojnim ličnostima iz naučnog, državnog, političkog I kulturnog miljea, ne samo u Srbiji nego I širom Jugoslavije, Evrope i sveta.
Beležeći iz dana u dan svoja zapažanja o događajima u kojima je neposredno učestvovao i o ljudima koje je susretao, Konstantinović pred čitaocem rasklapa korice jednog vremena o kome bi se sigurno manje znalo da nije njegovih zapisa.
Generacija kojoj je pripadao Konstantinović uspela je da dođe do sporazuma i, da nije bilo Drugog svetskog rata, nalazila se na pragu da u Jugoslaviji ukoreni liberalnu demokratiju čiji je pristalica bio Konstantinović. Zato Mihaila Konstantinovića treba pažljivo čitati i njegove Dnevničke beleške treba uzeti kao podsticaj da dopunjuju naša znanja o dramatičnim zbivanjima u periodu 1939–1945. i o toj, danas potisnutoj, liberalno-demokratskoj tradiciji u srpskoj političkoj misli.“ Odlomak iz predgovora (Jovica Trkulja i Dušan Mrđenović)












