STRUČNA LITERATURA

Zašto je potreban jedan ovakav priručnik? Razloge vidimo u sukobima širom sveta koji se odvijaju među ljudima, pripadnicima različitih vera, kao i između ljudi i same prirode.

Budući da religioznost predstavlja naš odnos prema božanskom i prema našoj duši, da bi jedan ovakav priručnik ispunio svrhu, on mora poći od razumevanja čovekove duše, svesti, njene prave prirode. U nerazumevanju prave prirode svesti i čovekove duše, leži koren svih ostalih nesporazuma.

Suština religiozne težnje ka božanskom je pitanje čovekovog delovanja u ovom svetu, pitanje nauke i civilizacijskog razvoja. Religije su oduvek imale ključnu ulogu u razvoju civilizacija, ali zajedno s naučnim razvojem. Da bi jedan ovakav priručnik bio koristan, on sve to mora da obuhvati. U njemu ćete saznati zašto je religioznosti potreban naučni razvoj i zašto je naučnom razvoju potrebna ispravna religioznost. Odgovor se krije u istinskoj prirodi naše duše. Naime, svest naše duše je božanskog porekla; ona je ta moćna inteligencija koja je dizajnirala celokupan život i prirodu u kojoj postojimo.

Jedan od najdubljih razloga za pojavu destrukcije u ovom svetu je nezrelo ispoljavanje svesti naše duše. Naš um treba da bude savršeno naučno razvijen i da potpuno razume sve prirodne zakone kako bi svest naše duše ispravno mogla da se ispolji na ovom svetu, kroz čovekovo delovanje. Ako se ne ispolji s naučnom preciznošću kroz naš um, onda ona, kao najveća kreativna sila, može da bude i destruktivna.

Stoga, našem umu je potrebno detaljno uputstvo kako da se uskladi sa svojom dušom dok je na ovom svetu.

Gordost nije samo uzrok bolesti, nesreća ili patoloških promena u duši i čovekovom karakteru, već je osnov bilo kog greha.

Više od dvadeset pet godina autor pokušava da pronikne u suštinu gordosti. Uobičajene predstave koje imamo o njoj vrlo su površne. Uprkos istinama koje su zapisane u svetim knjigama, mi i dalje nemamo jasno razumevanje ovog vrlo ozbiljnog problema.

Obično pod gordošću podrazumevamo uzdizanje sebe i omalovažavajući odnos prema drugima. U suštini, nedostatak volje za životom, nedostatak ljubavi prema sebi i drugima, očajanje, kao i osećaj besmislenosti i surovosti života, takođe su oblici gordosti. Čini nam se da je za prevazilaženje gordosti dovoljno da se, naprosto, oslobodimo svih pomenutih slabosti. Međutim, iz nekog razloga, ljudski rod ne uspeva da to ostvari već više od dve hiljade godina.

Predavanja i seminari posvećeni temi gordosti označili su početak nove faze istraživanja S.N. Lazareva i postali su jedno od najtraženijih štiva. Sada je pred nama knjiga, koju je autor napisao 2018. godine. Čitalac će saznati u kakvim sve oblicima može da se ispolji gordost, na koji način se neprimetno udaljavamo od Boga i sledimo lažne ciljeve. Naučiće nas pod kojim se sve maskama može prikrivati gordost, koja je razlika između gordosti i oholosti, zašto je toliko važno voleti sebe, i kako duhovnost može da bude put ka gordosti, a ne ka Bogu. Razumevanjem kako treba da se odvija rad na sebi, čitalac će lakše osetiti svoje pravo „ja“, naučiće da razlikuje primarno od sporednog, spoznaće svoje osnovne životne ciljeve i sačuvaće ljubav u duši.

Prethodne knjige iz ove edicije bile su posvećene problemu prevazilaženja zavisnosti od materijalnih i duhovnih vrednosti. Ispostavilo se da postoji još jedna vrednost: vrednost duše. Na primer, idealizacija voljene osobe dovodi do zavisnosti od duše, duha i tela. Posredstvom te vezanosti dolazi i do vezanosti za sve druge zemaljske vrednosti. Stoga, voljenu osobu ne treba da posmatramo kao izvor sreće, već kao pomoćnika u stremljenju ka Bogu i uvećanju božanske ljubavi. Što više zavisimo od voljene osobe time prema njoj imamo više zamerki. Dakle, što smo više u stanju da oprostimo voljenoj osobi, da joj ne zameramo, da sačuvamo ljubav prema Bogu, kao i da ne tražimo krivce kada nam je unižena zemaljska ljubav, toliko ćemo se brže popeti stepenicama koje vode ka božanskoj ljubavi.

Ovo je priča o tome ko je i kako izazvao rat devedesetih godina i kako se on odrazio na sudbine malih ljudi. U romanu je riječ o pitomcima različitih nacionalnosti u jednoj vojnoj školi JNA, koji su se spremali da brane domovinu, ali su se u građanskom ratu našli jedni protiv drugih. To je istovremeno ljubavna drama, filozofska, politička i vjerska rasprava o krivcima i uzrocima rata koji je unesrećio veliki broj ljudi na prostorima bivše Jugoslavije. U njoj se markiraju političari i novinari kao glavni krivci ove propasti, korumpirani vrh partije i države, ali i vojni vrh koji se uspavao u komformizmu, hedonističkim manirima, poltronstvu pa i izdaji.

Uvod romana počinje sa tri, naizgled nezavisne priče, čiji će rasplet u tri završne priče na kraju knjige odgonetnuti dramu i otkriti njihovu povezanost. Prva uvodna priča počinje jednom bitkom na Majevici, gdje u artiljerijskoj vatri ginu dvije djevojke. Druga priča nas vraća u vrijeme bezbrižne mladosti i ljubavi u Sarajevu, gdje se pojavljuje i jedna drama s mladom Arapkinjom, a treća priča nam predstavlja proroka koji još ranih sedamdesetih godina predviđa rat i raspad Jugoslavije.

Glavninu romana čine dva dijela. Prvi dio počinje sa mladalačkim nadama, nestašlucima i ljubavnim avanturama. Zatim dolazi vrijeme službovanja po zabitima bivše države, gdje se zapravo otkrivaju slabosti kompletnog društvenog i vojnog sistema. Država uskoro ulazi u građanski rat. Junaci romana nalaze se na suprotstavljenim stranama, doživljavaju različite sudbine i dramatične susrete.

Drugi dio priče događa se u emigraciji. U dalekom gradu na zapadu, sudbina sastavlja troje od junaka ovog romana, gdje se otkriva činjenica da su, iako na neki način pod zaštitom njihove nove države, zapravo svi na gubitku. U ovom dijelu se otkrivaju mnoge karakteristike života u emigraciji, ali se otkrivaju i rješenja zagonetki iz prvog dijela knjige.

U zaključku, koji čine tri završne priče, dolaze velika iznenađenja gdje će se identifikovati i neki likovi iz uvodnih dijelova knjige, a drama će doživjeti svoj rasplet kad glavni junak sazna da je njegova granata ubila osobu koja mu je bila veoma bliska i čija nit je vezivala nekadašnje cimere iz sobe 307.

Kroz roman se provlači pitanje može li čovjek da gospodari svojom sudbinom kad je nošen vihorom društvenih mijena i izložen silama koje su od njega jače.

Iz recenzije:

Emotivan, osećajan, duboko iskren i privržen istini, ma koliko bolna bila, a vezan teškim lancima svoje osobenosti u traženju ljudske pravde, Stanko Bobić u svakom napisanom redu otkriva dubinu svoje kompleksne i senzitivne duše.

Uporedim li ovaj prozni prvenac, posvećen teškim vremenima ratnih stradanja i sudbinama njegovih junaka, sa delima nekih poznatih imena, autora koji su iza sebe, u dugim godinama stvaranja, ostavili neizbrisive tragove, bez ustezanja bih rekao da im ovo delo stoji rame uz rame. Ono izražava duboku emociju iznetu neposrednim i nimalo nametljivim stilom, po čemu se, verujem, može slobodno svrstati u retko i nesvakidašnje štivo.

„Nadanja i stradanja“ nose sudbonosnu simboliku jednog prohujalog vremena, pre bih rekao da je osećajna lirska poema u kojoj sudbine aktera, uz životne snove, nadanja i stradanja, uz dim baruta.

Jovan Milosavljev Pidikanac, pjesnik

Kompletan vodič za poslovno ponašanje.