KLASICI, DRAME, MISLI

Ogorčene zbog ponižavajućih uslova života, izrabljivanja i gladi, životinje su se pobunile i proterale vlasnika imanja. Dok sve pršti od idealističkog poleta, one pokušavaju da izgrade novi poredak, zasnovan na pravdi i jednakosti. Međutim, čak ni čista životinjska duša nije lišena slabosti svojstvenih ljudima i ubrzo dolazi do raslojavanja i počinje da se manipuliše činjenicama, a sve pod izgovorom da je to neophodno zarad ostvarenja viših ciljeva.
Iako napisana pre više od sedamdeset godina kao satira na račun staljinističke Rusije, novela Životinjska farma i danas, možda čak više nego ikad, ispunjava čitaoca blagom nelagodom zbog neprijatnog direktnog podsećanja na mračne strane svakog društvenog poretka, preobražavanje ideala u njihovo naličje i igre koje političari i dalje igraju pod maskom opšteg dobra.

...ali više se nije moglo odrediti ko je tu svinja, a ko čovek.

Prvi veliki roman u kome je Dostojevski počeo da istražuje neke teme ili likove koje će razvijati u svojim kasnijim delima. Priča koja na realističan način govori o ljubavi, porodici i praštanju. Nataša napušta svoj dom i bježi sa Aljošom, sinom kneza Valkovskog. Svi je osuđuju, otac je kune, a jedinu utehu joj pruža prijatelj iz detinjstva Ivan koji je iskreno zaljubljen u nju. Aljoša je mladić sa kojim se lako manipuliše, naročito je popustljiv kada je u pitanju njegov otac. Valkovski ga nagovara da napusti Natašu, jer mu ne odgovara njegovo poreklo. Aljoša nije sposoban da se odupre ocu i ženi se Katarinom, bogatom princezom.
Roman koji je izgrašen na principu detektivskog romana kroz koji se prepliću večne teme.

Ovo je prvi roman koji je Dostojevski napisao nakon devetogodišnjeg izgnanstva i predstavlja vrhunac piščeve analize ljudske psihe i unutrašnjih konflikata. Roman govori o čovjekovom nesporazumu sa svijetom u kome se našao. Junak ovog romana je svjestan da je svojim umnim sposobnostima daleko iznad svojih neprijatelja. Međutim, njegovo beskrajno samoljublje ga nagriza, dok njegova mržnja i prezir uništavaju sve čega se dotakne. On ne uspijeva da cijeni i čuva ni ono najvrjednije što ima. Liza, koja mu je podarila svoje tijelo, dušu i nedužno srce biva najveća žrtva njegove ogorčenosti i mržnje. On na njoj liječi svoje frustracije i povrijeđeni ego, kao da želi da njoj naplati za sva svoja poniženja. Ovim romanom, Dostojevski je htio da provjeri da li čovjek može makar pred samim sobom da bude iskren, a da ne ustukne pred istinom o onome što zapravo jeste.

Hamlet je Šekspirova najpoznatija i najzagonetnija drama. Šekspirov Hamlet formom prati, u ono vrijeme popularne, tzv. tragedije osvete. Hamlet, danski princ, pokušava da osveti ubistvo svog oca počinjeno od strane Klaudija, njegovog ujaka, koji je sada kralj Danske. Gotovo magična privlačnost ovog Šekspirovog djela leži u brojnim nejasnostima i enigmatičnostima sa kojima se već generacije čitatelja susreću u ovom najzahtjevnijem ali i najslavnijem djelu Šekspirovog genija.

Ko je duh koji se ukazuje Hamletu: da li je to njegov otac, ubijeni kralj koji iz nekog čistilišta dolazi da traži od svog sina zadovoljenje pravde na zemlji i kaznu za svoje ubice, ili je u pitanju demonsko ukazanje koje iskušava mladog danskog kraljevića? Da li Hamlet zaista izgubi razum ili samo simulira ludilo? Kada se jednom uvjeri da je Klaudije ubica, zašto ne djela? Da li je njegova majka Gertruda bila nevjerna njegovom ocu, ili čak i saučesnik u ubistvu?

Najpoznatija ljubavna priča ispričana na engleskom jeziku, Šekspirov Romeo i Julija je drama o nesuđenim ljubavnicima koji su odvažno stali protiv društvenih konvencija i platili strašnu cijenu.

Grad Verona, rastrzan nasilnim konfliktom između porodica Montagi i Kapuleti, liči na bure baruta koje može da eksplodira svakog trena. Gradonačelnik Verone, u cilju uspostavljanja poretka, zaprijetio je da će kazniti smrću svaki pokušaj narušavanja mira. No za Romea Montaga i Juliju Kapuleti sukob njihovih porodica kao da ne postoji. Kroz tajne susrete, dvoje ljubavnika postepeno koračaju ka propasti, dok se njihove porodice primiču, u napetom kretanju, otvorenom i krvavom obračunu.

Romeo i Julija, Šekspirova rana drama, postala je jedna od ključnih pripovijesti naše civilizacije koja u sebi spaja i eros i tanatos: neobično snažnu ljubavnu strast i njenu nasilnu i razornu snagu.

Jedan od najuticajnijih dramskih tekstova XX vijeka, Čekajući Godoa, je bila prva Beketova profesionalno postavljena drama. Premijerno je izvedena u Parizu, 1953. godine u malom pozorištu Babilon, i od tada se smatra temeljnim djelom savremenog teatra.

Dva muškarca, naizgled beskućnika, čekaju nekoga ili nešto pod nazivom „Godo“. Vladimir i Estragon čekaju pored drveta na pustoj dionici puta vodeći jedan od najzačudnijih dijaloga savremene književnosti: riječi koje iskazuju svoju nemoć, nemogućnost da prenesu poruku, rastaču se u poetskim igrama, tonu u onirično i doslovno besmisleno. Sve je to, u knjževnoj kritici, tumačeno kao mračna alegorija čovjekove potrage za smislom. Beketova drama je tumačena u kontekstu ekspresionističkog minimalizma koji je, stilski, iskazivao egzistencijalni nemir i angst evropskog svijeta po završetku Drugog svjetskog rata. Njegove drame funkcionišu i danas kao magične i opčinjavajuće alegorije kriza i lomova prošlog vijeka.

Roman koji pripada najranijem Manovom stvaralaštvu.

Ovaj kontroverzni roman bavi se problemom ljepote i ljubavi njome prouzrokovane. Igrama sila strasti i opijenosti lijepim prepušta se i glavni junak romana Smrt u Veneciji, Gustav fon Ašenbah.

Broj 509 je politički zatvorenik u nemačkom koncentracionom logoru. Deset godina svog života proveo je u paklenim uslovima. Gotovo samrtnički slab, još je zadržao smisao za humor i snažan osećaj da se rat ipak bliži kraju. Nada o oslobođenju je onaj poslednji ostatak, poslednja misao, slamka spasa da sav taj užas nije bio uzaludan. SS postava logora nastavlja svoju opsesiju i vlast terora. Da li u izmučenim i iscrpljenim zatvorenicima koji žive u stravičnim uslovima, ima još snage, sile i moći da se bore? Da uzvrate i da umru pod svojim pravilima?

Od autora remek-dela Trijumfalna kapija: roman Crni obelisk je kultni roman o traumatičnom i turbulentnom periodu u Nemačkoj posle Prvog svetskog rata.

Okoreli veteran Velikog rata, Ludvig sada radi u kamenorezačkoj radnji koja proizvodi i prodaje nagrobne spomenike. Njegov posao je znakovit: u vremenu nakon rata svi kupuju spomenike. Ludvig želi nešto više od života: zarađivanje na tuđoj smrti i kolektivnoj nesreći ga uznemirava.

Ludvig, samoproklamovani pesnik, uskoro oseća narastajuću napetost u svojoj domovini. Inflacija je donijela novu i neviđenu brutalnost u društvenim odnosima. Kada se zaljubi u prelepu ali namučenu Izabelu, Ludvig se ponadao da je napokon našao sopstvenu dušu kojom će zavrediti spasenje. Spasenje je za Ludviga upravo to: biti oslobođen manične potrebe da se pronađe smisao u ratom razorenom svetu. Ali u životu svakog čoveka kucne jednom čas u kojem mora da odabere život, uprkos fatalnom mehanizmu istorije koji ponovo počinje da pokreće svoju smrtnosnu mašineriju.

Erih Marija Remark

Poslije godina skrivanja i pošto je za dlaku izbjegao smrt u koncentracionom logoru, Ros je napokon na bezbjednom. Sada živi u Njujorku, među starim prijateljima, daleko od nedavnih zvjerstava koja su se odvijala preko okeana. Ros će uskoro sresti Natašu, prelijepu ženu i migrantkinju, poput njega. Njeno toplo srce učiniće da Ros zaboravi svoja ledena i zastrašujuća sjećanja.

Pa ipak, iako se rat bliži svojoj nasilnoj završnici, Ros ne uspijeva da pronađe mir. Njegovi ga demoni još uvijek progone. Da li su to duhovi prošlosti ili krivica zato što je preživio ono što mnogi drugi nisu, Ros ne zna. On, zapravo, tek počinje da razumijeva da sloboda nije nešto naivno i jednsotavno i da raj, koliko god savršen, ima svoju cijenu...

Poslije četiri iscrpljujuće godine, Veliki rat je konačno završen. Sada se Ernst i nekoliko njegovih saboraca iz regimente pitaju šta će biti dalje sa njihovim životima. Gradovi koje su napustili prije četiri godine kao mladi ljudi puni ideala i entuzijazma, sada izgledaju hladniji i udaljeniji, njihovi domovi manji, razlozi zbog kojih su njihovi drugovi ginuli – nejasni.

Za Ernsta i njegove prijatelje, put do mira je mnogo varljiviji nego što su ikada mogli da zamisle za vrijeme dok je Evropom bijesnio rat. Pateći zbog nedostatka hrane u posljeratnoj Njemačkoj i političkih nemira, kao i od slomljenog srca, Ernst prolazi kroz krizu koja će ga naučiti šta je to zbog čega treba živjeti – i šta je to što ima, a što mu niko ne može oduzeti.

Poslije dvije godine na ruskom frontu, Ernst Greber konačno dobija tri sedmice odsustva. Ali pošto se i prije dešavalo da odustva budu otkazana u zadnji čas, Greber je odlučio da ne piše svojim roditeljima da im ne bi davao lažnu nadu.

No kada Greber napokon stigne kući, otkriće da je njegov dom sravnjen sa zemljom. Od njegovih roditelja nema ni traga ni glasa. Dok se njegovo odsustvo primiče kraju, Greber će potražiti Elizabetu, prijateljicu iz djetinjstva. I ona je, kao i on, zarobljenik života koji nije željela. U vremenima rata, ljubav je riječ koja se ne pominje često. Ali ponekad, ono što je trebalo da bude privremena utjeha može proizvesti neko neočekivano iskupljenje.

Poslije dvije godine na ruskom frontu, Ernst Greber konačno dobija tri sedmice odsustva. Ali pošto se i prije dešavalo da odustva budu otkazana u zadnji čas, Greber je odlučio da ne piše svojim roditeljima da im ne bi davao lažnu nadu.

No kada Greber napokon stigne kući, otkriće da je njegov dom sravnjen sa zemljom. Od njegovih roditelja nema ni traga ni glasa. Dok se njegovo odsustvo primiče kraju, Greber će potražiti Elizabetu, prijateljicu iz djetinjstva. I ona je, kao i on, zarobljenik života koji nije željela. U vremenima rata, ljubav je riječ koja se ne pominje često. Ali ponekad, ono što je trebalo da bude privremena utjeha može proizvesti neko neočekivano iskupljenje.

U ovom Tolstojevom remek – djelu, jednom od najznačajnijih velikih romana XIX vijeka, prepliću se životi pojedinaca sa velikim svjetskoistorijskim događajima u vrijeme Napoleonovih ratova i francuske invazije na Rusiju. Sudbine Rostovljevih i Bolkonskih, Nataše i Andreja, intimno su povezane sa epskim odvijanjem istorije koja, u Tolstojevom djelu, teče paralelno sa njihovim životima. Slike raskošnih balova smjenjuju se sa slikama ratnih taktika. Nasilne scene ratnih okršaja ukrštaju se sa svakodnevnim ljudskim strastima i željama u ovom romanu koji spada među najuticajnija djela svjetske književnosti.

Tolstoj nam u Ratu i miru nudi veličanstvenu galeriju likova međusobno povezanih sudbinskim vezama, te briljantna i uticajna ispitivanja velikih tema poput slobode volje, ljudske sudbine i proviđenja. Čak su i Tolstojevi portreti emotivnih i bračnih odnosa, kao i scene iz domaćeg života skoro podjednako žive i uzbudljive kao i napete i veličanstvene scene rata koje ih prate.

Romen Rolan je, čitajući Rat i mir, primijetio kako to voluminozno djelo „nema ni početak ni kraj. To je život sam u njegovom beskrajnom kretanju.“

Servantesov roman po mnogim tumačima predstavlja prvi moderni roman svjetske književnosti. Don Kihot, plemeniti idalgo od La Manče, šesnaestovjekovni je plemić koji, pod uticajem čitanja viteških romana, kreće u ostvarivanje svojih fantazija. U ovom se Servatesovom djelu vrtoglavo prepliću stvarnost i fikcija, jedu jedno drugo, te stvaraju očaravajuću priču prepunu humora, romanse ali i tuge. Don Kihotov put u potrazi za svojim viteškim idealom, jedna je od najuzbudljivijih književnih avantura koja je Servantesa smjestila u sami vrh najznačajnijih svjetskih pisaca uz Šekspira sa kojim dijeli, ne samo godinu smrti već i isti intenzitet genija. Don Kihot, primijetio je Harold Blum, nije ni ludak ni budala. „Njegovo je viđenje stvari uvijek dvostruko: on vidi ono što i mi vidimo, ali vidi i još nešto“ što nama izmiče, „neku moguću slavu“ ili veličinu za kojom čezne i za kojom je u stalnoj potrazi.

Servantesov roman po mnogim tumačima predstavlja prvi moderni roman svjetske književnosti. Don Kihot, plemeniti idalgo od La Manče, šesnaestovjekovni je plemić koji, pod uticajem čitanja viteških romana, kreće u ostvarivanje svojih fantazija. U ovom se Servatesovom djelu vrtoglavo prepliću stvarnost i fikcija, jedu jedno drugo, te stvaraju očaravajuću priču prepunu humora, romanse ali i tuge. Don Kihotov put u potrazi za svojim viteškim idealom, jedna je od najuzbudljivijih književnih avantura koja je Servantesa smjestila u sami vrh najznačajnijih svjetskih pisaca uz Šekspira sa kojim dijeli, ne samo godinu smrti već i isti intenzitet genija. Don Kihot, primijetio je Harold Blum, nije ni ludak ni budala. „Njegovo je viđenje stvari uvijek dvostruko: on vidi ono što i mi vidimo, ali vidi i još nešto“ što nama izmiče, „neku moguću slavu“ ili veličinu za kojom čezne i za kojom je u stalnoj potrazi.

Geteovo remek-djelo i jedno od najvećih dostignuća njemačke književnosti, Faust je evokacija priče o legendarnom njemačkom alhemičaru. U pitanju je edan od temeljnih mitova zapadnog svijeta. Polazeći od klasične priče o čarobnjaku, alhemičaru, koji u zamjenu za tajanstvena znanja prodaje dušu đavolu, Gete prevazilazi vremenski jaz između srednjovjekovne priče i čovjeka evropske modernosti koji je u potrazi za životnim zadovoljstvima, ali takođe i za novim spoznajama u vremenu koje još živi ideale Prosvjetiteljstva. Geteov je Faust monumentalni lik, smioni čovjek koji izaziva lukavog Mefistofela. No, da li uopšte postoji takva magija ili tajanstveno znanje koje će Fausta dovesti do onog trenutka ekstaze u životu za koji bi poželio da zauvijek traje? Snažna raznovrsnost Geteovog genija u ovom je djelu stvorila neke od najljepših i najvrijednijih mjesta u cjelokupnoj svjetskoj književnosti.

Jedan od najvećih romana ruske književnosti. Roman sa elementima kriminalnog, socijalnog, psihološkog i filozofskog romana.

Radnja se dešava u Sankt Peterburgu sredinom šezdesetih godina XIX vijeka. Glavni lik, Rodion Romanovič Raskoljnikov, ambiciozni student prava, podstaknut krajnjom bijedom i turobnom budućnošću odlučuje da ubije i opljačka Aljonu Ivanovnu, omraženu staricu koja kamatarenjem izrabljuje ljude. On smatra da je njegov postupak etički opravdan i nada se da će time riješiti svoje finansijske i porodične probleme. Međutim, potkradaju mu se greške, privlači sumnju policije i upada u psihološku krizu. U krizi mu pomaže prostitutka Sonja Marmeladova, napaćena djevojka koja se ponizno i pasivno drži prema zlu i životnim nedaćama, a utjehu nalazi u hrisćanstvu.

Jedan od najvažnijih romana modernizma. Roman koji prati život Stefana Dedalusa, piščevog alterega. Kroz pet poglavlja autor prikazuje pet perioda Stefanovog života, počevši od djetinjstva pa sve do njegovog intelektualnog razvoja. Stefan je odrastao kao religiozan dječak i dječak koji je jako vezan za svoju porodicu. Do preokreta u njegovom životu dolazi kada dobije poziv da se zamonaši. Taj poziv ga navodi na duboka razmišljanja, koja ga vode ka pravom putu. On odbacuje vjeru, napušta porodicu i domovinu, i okreće se pozivu umjetnika od riječi. Odlazi u Pariz kako bi daleko od spoljašnjih uticaja i uticaja svoje porodice ostvario svoj san.

Ovaj roman se nalazi na listi 100 najboljih romana XX vijeka, na engleskom jeziku, gdje zauzima treću poziciju.

Roman koji je Stendalu donio svjetsku slavu. Radnja romana je smještena u vrijeme Burbonske restauracije, 20-ih godina XIX vijeka, poslije Napoleonovog poraza i protjerivanja. Roman prati život Žilijena Solera, zgodnog, mladog i ambicioznog siromašnog provincijalca, sina drvodelje koji želi da nađe sebi značajno mjesto u društvu. Vođen Napoleonovim idejama želi da postigne vrtoglav i brz uspjeh, ali društvene prilike su se promijenile i Napoleonove ideje mu ne pomažu u tome... Žilijen će zatim svoj put ka uspjehu pokušati da nađe zavodeći srca vladajućih žena. Da li će u tome uspjeti? Kroz priču o Sorelu Stendal na satiričan način oslikava i francusko društvo iz doba Burbonske restauracije, prožeto korupcijom, kpohlepom, dosadom...

Služeći se analogijom starozavetnog odnosa između Avesaloma i njegovog oca kralja Davida, Fokner u ovom romanu ukazuje na problem rasnih predrasuda svojstvenih američkom Jugu. Ljudska drama je iskazana kroz priču o mladiću Čarlsu Bonu, koga i otac i sin odbacuju, jer nije bio “čiste bele krvi”.

Amerika nije ni najčitaniji ni najbolje proučen Kafkin roman. To nesumnjivo proističe iz činjenice da u tom svom prvom romanu on u svojim razmišljanjima ne ide do kraja. Daleko smo još od stroge jednostavnosti Zamka. Kafka će se kasnije odreći slikovitosti, patetike, svih onih ukrasa koji u Americi još uvek odvraćaju pažnju od bitnog. U romanu imamo traženje tona, mnoštvo likova, mešavinu stilova; on ispoljava zanatsku umešnost zbog koje mu je autor kasnije strogo sudio, ali koja ga čini i prijatnijim i bar naizgled, najpristupačnijim od svih Kafkinih dela.

Franc Kafka (1883-1924) stoji među nevelikim brojem pisaca čije je stvaralaštvo dalo pečat modernom pripovijedanju. Knjige, pisao je Kafka jednom svom prijatelju početkom 1904. godine, nisu tu da nas čine srećnim. Ljudima su potrebne knjige koje budu kao udarac pesnice po glavi, „knjiga mora da bude sjekira za zaleđeno more u nama”. U Kafkinom djelu nije se lako snaći. Kroz zagonetne tekstove nisu sigurni vodiči ni obimne studije njihovih dobrih poznavalaca. Jedan od njih, Hajnc Policer, pisao je da posle četrdeset godina bavljenja Kafkom vjeruje da su njegove parabole principijelno nedostupne tumačenjima. Pitanje je koliko je ovo utjeha čitaocu. Izvesna, ipak, jeste. Već decenijama Kafkino djelo fascinira i izaziva da mu se priđe iznova. Sigurno ne samo zato što je to moda. Riječ je o piscu koji je doista na svoj način rekao nešto bitno o čovjeku našeg vremena. Franc Kafka je, bez ikakve sumnje, jedan od najznačajnijih i najdalekosežnijih svjetskih pisaca XX veka.

Posljednje, a možda i najznačajnije djelo Franca Kafke.

Radnja romana se dešava u selu kojim dominira dvorac. Vrijeme kao da je stalo u ovom zimskom krajoliku i gotovo sve scene se dešavaju u mraku. Roman počiva na dvijema tezama: jedna je osjećaj beznačajnosti i nemoći pojedinca u nepoznatoj sredini, a druga je skrivena moć vladanja nad drugima. U prvoj tezi oličen je glavni junak, geometar K., koji pokušava da prebrodi osjećaj beznačajnosti i izgubljenosti nakon samo nedjelju dana boravka u selu. On pokušava da se izbori sa tajanstvenim zamkom, koji upravlja selom i koji ne dozvoljava da mu se iko približi osim par službenika koji idu po selu i skupljaju podatke za...

Geometar K. neće odustati od borbe, ali će na kraju posustati i umrijeti od iscrpljenosti. Tako je, ukratko, prema navodima Maksa Broda, kome je to Kafka usmeno povjerio, trebalo da se završi u to vrijeme nedovršeni roman Zamak.

Obimom malen, ali izuzetan roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Roman koji govori o trima temama koje se međusobno prepliću. Govori o temi kockarske strasti, temi Rusa u inostranstvu i temi nekoliko ljubavnih odnosa. Kroz život Alekseja Ivanoviča autor je predočio "pakao kockarnice" koji je opisan sa mnogo žara i strasti. Aleksej se stidi kocke, ali ne može da se oslobodi tog poroka, jer ga je obuzela strast za rizikom, strast za trenutkom da ponovo dobije. Zaboravlja na svakodnevne sitnice koje su ga činile srećnim i na ljubav voljene Poline. Poslije godinu dana Aleksej shvata da je na pogrešnom putu i odlučuje da se bori...

Istorija relativno kratkog i tragičnog života Jegora Jefimova, teški i strašni trag koji je ostavio na poćerku Njetočku Njezvanovu i zajedno s tim beskrajna predanost umjetnosti- sve to čitaoca potresa dubinom preživljavanja, strašću i senzibilnošću.

Muzičar Jefimov bliske osobe potčinjava sebi i čudnoj tepriji umetničke ličnosti, načinivši od svog talenta fetiš i opravdanje sopstvenih životnih neuspeha. Sudbina tako neobičnog čoveka prikazana je iz perspektive sasvim mlade Njetočke, koja je verovala u njegov dar i radi očuha bila spremna čak i na prestupe, što je bilo poslednje iskušenje njene psihe.