DOMAĆE KNJIGE

Ogorčene zbog ponižavajućih uslova života, izrabljivanja i gladi, životinje su se pobunile i proterale vlasnika imanja. Dok sve pršti od idealističkog poleta, one pokušavaju da izgrade novi poredak, zasnovan na pravdi i jednakosti. Međutim, čak ni čista životinjska duša nije lišena slabosti svojstvenih ljudima i ubrzo dolazi do raslojavanja i počinje da se manipuliše činjenicama, a sve pod izgovorom da je to neophodno zarad ostvarenja viših ciljeva.
Iako napisana pre više od sedamdeset godina kao satira na račun staljinističke Rusije, novela Životinjska farma i danas, možda čak više nego ikad, ispunjava čitaoca blagom nelagodom zbog neprijatnog direktnog podsećanja na mračne strane svakog društvenog poretka, preobražavanje ideala u njihovo naličje i igre koje političari i dalje igraju pod maskom opšteg dobra.

...ali više se nije moglo odrediti ko je tu svinja, a ko čovek.

Isabel Aljende se u svojoj najnovijoj knjizi Žene srca moga priseća svog života pozivajući nas da joj se pridružimo na njenom ličnom i emocionalnom putovanju na kojem susrećemo sve drage žene koje su obeležile njen život, počev od onih najbližih, do čuvenih spisateljica poput Virdžinije Vulf ili Margaret Atvud, kao i mlade i hrabre aktivistkinje današnjice u beskonačnoj borbi za ženska prava, ne izostavljajući ni mnogobrojne anonimne žene koje su pretrpele i trpe nasilje, ali ipak ne posustaju već nastavljaju da se bore, ne osvrćući se na prošlost. Sve su to žene koje su nadahnule ovo delo, u kojem se Isabel Aljende osvrće i na nezapamćenu pošast koja je promenila naše živote, što nam može biti još jedan podsticaj da nastavimo svoju borbu, ne gubeći mladost u srcu i beskrajnu želju za ljubavlju.

U jednoj od najvećih metropola sveta skrivene su mnoge mračne tajne, neke zauvek a neke samo od trenutka kad slučaj ili ponovljene nepodopštine pokrenu vrtlog događaja i od običnih ljudi učine junake, a okorele nevaljalce prikažu u pravom svetlu: kao slabiće koji veruju da jesu, a i da treba zauvek da ostanu izvan zakona. U zapletu koji se raspliće tek na kraju knjige vidi se, međutim, da dobro nije sasvim izgubilo bitku sa zlom, a da pokajanje još uvek predstavlja utehu za krivce i priliku da okajavanjem grehova započnu nov i časniji život.
Prateći doživljaje likova koji žele da im deca postignu uspehe po svaku cenu, čak i po cenu najtežih zločina, roman oslikava ambicije čije samo postojanje diktira surova konkurencija modernog doba. Zato spremnost nekih roditelja da razore psihu sopstvene dece pokazuje svu težinu i neizvestnost savremenog trenutka, i to baš u onim bogatim delovima sveta koji je donedavno bio izvor nade i tradicionalno mesto traganja za boljim životom.
Napisan u duhu savremenog svatanja o žanrovskoj literaturi, roman se čita lako, a neizvesnost predstavlja jednu od njegovih najznačajnijih osobina.
Drugi roman pisca i pravnika Harijet Tajs zabaviće vas i naterati da se zapitate vredi li uspeha radi platiti baš svaku cenu.

Pred vama je zbirka novela Ive Andrića čiji je fokalni karakter žena i ženska sudbina. Ženski likovi u Andrićevoj su prozi istovremeno silni i slabi: sudbina žene postaje onaj marginalizovani mikrosvijet u kome se najjasnije i najdrastičnije otkriva uvijek tegobna i zamršena istorija naših predjela. „Žena stoji kao kapija, na izlazu, kao i na ulazi ovoga svijeta“, govorio je Andrić. U ovoj zbirci objedinjena su tematski Andrićeva remek-djela pripovijedačke proze kao što su: Put Alije Đerzeleza, Mara milosnica, Anikina vremena, Nemirna godina, Jelena, žena koje nema...

Ovaj roman jednog od najznačajnijih pisaca latinoameričkog buma, Hulija Kortasara, može biti opisan kao svojevrsni vodič za život u „velikom gradu“. Taj „veliki grad“ može biti bilo koji megalopolis. Kao što kaže jedan od likova ovog romana: „Jednu osobu Grad može podsjećati na Pariz, za drugog to može biti ono mjesto na koje ujutro odlazi kad se probudi u Barseloni, za nekog trećeg to može biti pivnica u Oslu.“ Ovi obrisi megalopolisa, kako ih Karlos Fuentes opisuje,, „izgledaju kao nacrtani rukom braće Marks, uz pomoć Bele Lugošija!“ Grupa prijatelja izmišlja jedan grad, imaginarnu metropolu koja postoji kao nadrealistička alternativa „normalnom svijetu“ koji guši likove u ovom romanu velikog Argentinca.Ovaj roman jednog od najznačajnijih pisaca latinoameričkog buma, Hulija Kortasara, može biti opisan kao svojevrsni vodič za život u „velikom gradu“. Taj „veliki grad“ može biti bilo koji megalopolis. Kao što kaže jedan od likova ovog romana: „Jednu osobu Grad može podsjećati na Pariz, za drugog to može biti ono mjesto na koje ujutro odlazi kad se probudi u Barseloni, za nekog trećeg to može biti pivnica u Oslu.“ Ovi obrisi megalopolisa, kako ih Karlos Fuentes opisuje,, „izgledaju kao nacrtani rukom braće Marks, uz pomoć Bele Lugošija!“ Grupa prijatelja izmišlja jedan grad, imaginarnu metropolu koja postoji kao nadrealistička alternativa „normalnom svijetu“ koji guši likove u ovom romanu velikog Argentinca.

Prvi veliki roman u kome je Dostojevski počeo da istražuje neke teme ili likove koje će razvijati u svojim kasnijim delima. Priča koja na realističan način govori o ljubavi, porodici i praštanju. Nataša napušta svoj dom i bježi sa Aljošom, sinom kneza Valkovskog. Svi je osuđuju, otac je kune, a jedinu utehu joj pruža prijatelj iz detinjstva Ivan koji je iskreno zaljubljen u nju. Aljoša je mladić sa kojim se lako manipuliše, naročito je popustljiv kada je u pitanju njegov otac. Valkovski ga nagovara da napusti Natašu, jer mu ne odgovara njegovo poreklo. Aljoša nije sposoban da se odupre ocu i ženi se Katarinom, bogatom princezom.
Roman koji je izgrašen na principu detektivskog romana kroz koji se prepliću večne teme.

‘Ustav Republike Hrvatske’ ljubavna je priča o mržnji, inspirirana stvarnom zemljom, priča koja razotkriva sve naše netrpeljivosti, predrasude i mržnju prema različitostima. Film se već prije prikazivanja u hrvatskim kinima ovjenčao s nekoliko nagrada u inozemstvu, od kojih je najjače odjeknuo Grand Prix na međunarodnom filmskom festivalu u Montrealu.

Vladalac je studija o politici koju je napisao Nikolo Makijaveli 1513. godine.

U ovoj studiji Makijaveli proučava puteve i načine dobijanja aristokratske vlasti. On jednostavno piše studiju o politici tog vremena koja se oslanja na načelo ”cilj opravdava sredstvo” tj. ”vladalac smije da upotrijebi sva sredstva u državnom interesu.”

Na Makijavelijevim stavovima stvoren je novi stav u politici nazvan po njemu- makijavelizam. Vladalac je Mekijavelijev dar Medičijevima i baziran je na njegovom znanju o djelima velikih ljudi. Makijaveli piše o onima koje je lično poznavao i sa kojima je imao politička iskustva, kao i onima koje je čitao i proučavao.

Ovo je prvi roman koji je Dostojevski napisao nakon devetogodišnjeg izgnanstva i predstavlja vrhunac piščeve analize ljudske psihe i unutrašnjih konflikata. Roman govori o čovjekovom nesporazumu sa svijetom u kome se našao. Junak ovog romana je svjestan da je svojim umnim sposobnostima daleko iznad svojih neprijatelja. Međutim, njegovo beskrajno samoljublje ga nagriza, dok njegova mržnja i prezir uništavaju sve čega se dotakne. On ne uspijeva da cijeni i čuva ni ono najvrjednije što ima. Liza, koja mu je podarila svoje tijelo, dušu i nedužno srce biva najveća žrtva njegove ogorčenosti i mržnje. On na njoj liječi svoje frustracije i povrijeđeni ego, kao da želi da njoj naplati za sva svoja poniženja. Ovim romanom, Dostojevski je htio da provjeri da li čovjek može makar pred samim sobom da bude iskren, a da ne ustukne pred istinom o onome što zapravo jeste.

Hamlet je Šekspirova najpoznatija i najzagonetnija drama. Šekspirov Hamlet formom prati, u ono vrijeme popularne, tzv. tragedije osvete. Hamlet, danski princ, pokušava da osveti ubistvo svog oca počinjeno od strane Klaudija, njegovog ujaka, koji je sada kralj Danske. Gotovo magična privlačnost ovog Šekspirovog djela leži u brojnim nejasnostima i enigmatičnostima sa kojima se već generacije čitatelja susreću u ovom najzahtjevnijem ali i najslavnijem djelu Šekspirovog genija.

Ko je duh koji se ukazuje Hamletu: da li je to njegov otac, ubijeni kralj koji iz nekog čistilišta dolazi da traži od svog sina zadovoljenje pravde na zemlji i kaznu za svoje ubice, ili je u pitanju demonsko ukazanje koje iskušava mladog danskog kraljevića? Da li Hamlet zaista izgubi razum ili samo simulira ludilo? Kada se jednom uvjeri da je Klaudije ubica, zašto ne djela? Da li je njegova majka Gertruda bila nevjerna njegovom ocu, ili čak i saučesnik u ubistvu?

Najpoznatija ljubavna priča ispričana na engleskom jeziku, Šekspirov Romeo i Julija je drama o nesuđenim ljubavnicima koji su odvažno stali protiv društvenih konvencija i platili strašnu cijenu.

Grad Verona, rastrzan nasilnim konfliktom između porodica Montagi i Kapuleti, liči na bure baruta koje može da eksplodira svakog trena. Gradonačelnik Verone, u cilju uspostavljanja poretka, zaprijetio je da će kazniti smrću svaki pokušaj narušavanja mira. No za Romea Montaga i Juliju Kapuleti sukob njihovih porodica kao da ne postoji. Kroz tajne susrete, dvoje ljubavnika postepeno koračaju ka propasti, dok se njihove porodice primiču, u napetom kretanju, otvorenom i krvavom obračunu.

Romeo i Julija, Šekspirova rana drama, postala je jedna od ključnih pripovijesti naše civilizacije koja u sebi spaja i eros i tanatos: neobično snažnu ljubavnu strast i njenu nasilnu i razornu snagu.

Nenadmašni genije predstavlja jednu od najranijih Teslinih biografija: Napisana je tek godinu dana poslije Tesline smrti. Pisac je lično poznavao Teslu te ovo djelo ima i težinu ličnog svjedočanstva. U ovoj knjizi O' Nil je uspio da predstavi cjelovit portret Tesle kao čovjeka i kao naučnika. Autor istražuje kako je Teslin otac inspirisao njegov naučni razvoj, kako se slavni naučnik pridržavao svojih teorija uprkos sveopštem nepovjerenju, kako se Tesla snalazio u društvenom životu Njujorka krajem 19.vijeka…

Karim Amir živi sa svojom majkom Engleskinjom i svojim ocem Hindusom u predgrađu Londona, prolazeći kroz svoje tinejdžerske godine uz neprekidnu potragu za avanturama i seksualnim otkrićima. Život ipak postaje zanimljiviji kada Karimov otac postane „Buda iz predgrađa“ koji oko sebe okuplja različite „misitčne“ i „ezoterične“ ličnosti. Karim najednom ulazi u svijet pank žurki, rok zvijezda, seksualnog oslobođenja... Paralalena ljubavna priča, inteligentna komedija, slike društvenih previranja čine Budu iz predgrađa jednim od najprovokativnijih i najoriginalnijih romana savremene britanske književnosti.

Jedan od najuticajnijih dramskih tekstova XX vijeka, Čekajući Godoa, je bila prva Beketova profesionalno postavljena drama. Premijerno je izvedena u Parizu, 1953. godine u malom pozorištu Babilon, i od tada se smatra temeljnim djelom savremenog teatra.

Dva muškarca, naizgled beskućnika, čekaju nekoga ili nešto pod nazivom „Godo“. Vladimir i Estragon čekaju pored drveta na pustoj dionici puta vodeći jedan od najzačudnijih dijaloga savremene književnosti: riječi koje iskazuju svoju nemoć, nemogućnost da prenesu poruku, rastaču se u poetskim igrama, tonu u onirično i doslovno besmisleno. Sve je to, u knjževnoj kritici, tumačeno kao mračna alegorija čovjekove potrage za smislom. Beketova drama je tumačena u kontekstu ekspresionističkog minimalizma koji je, stilski, iskazivao egzistencijalni nemir i angst evropskog svijeta po završetku Drugog svjetskog rata. Njegove drame funkcionišu i danas kao magične i opčinjavajuće alegorije kriza i lomova prošlog vijeka.

Godina 1939. Nad Poljskom se nadvila sijenka nacizma, a mladu su Almu Belasko roditelji poslali što dalje, na bezbjedno, kod njenog ujaka u San Francisko. Tu će, dok svijet neumitno srlja u ponor i mrak velikog rata, Alma susresti Ićimea Fukida, tihog i plemenitog sina porodičnog baštovana, Japanca.

Neprimjećeni od svih koji su zauzeti velikim zbivanjima koja potresaju svijet iz temelja, Alma i Ićimei uploviće u ljubavnu vezu punu nježnosti. No, nakon japanskog napada na Perl Harbor, stvari će se drastično promijeniti. Hiljade Japanaca u Americi biće proglašeni neprijateljima i odvedeni u sabirne centre. Alma i Ićimei ponovo će se sresti ali njihova ljubav mora zauvijek ostati tajna skrivena od svijeta.

Ovo je priča o ljubavi koja se ne može zaboraviti decenijama, događaj koji mijenja život iz temelja. Alma koja u staračkom domu broji svoje posljednje dane kazuje nam priču svog života – povijest o jednoj tajnoj strasti koja traje skoro sedamdeset godina.

U ovom djelu, From istražuje konfuziju modernog čovjeka koji je, izgubivši vjeru u bilo koji viši životni princip, postao bespomoćan plijen unutrašnjih i spoljašnjih razornih sila. Iz široke, interdisciplinarne perspektive, koja je i njegov prepoznatljivi metod istraživanja, From nam pokazuje kako su odgovori na pitanja psihologije mnogo bogatiji i jasniji ako se sagledaju u kontekstu filozofije i etike. Ljudska priroda se ne može adekvatno razumjeti ako se prethodno ne ispitaju vrijednosti i moralni konflikti sa kojima se čovjek svakodnevno suočava

Zdravo društvo predstavlja nastavak i proširivanje opsega briljantnih psihijatrijskih koncepata Eriha Froma, formulisanih prvo u njegovom djelu Bjekstvo od slobode. Ova studija, na mnoge načine, predstavlja svojevrstan odgovor na pitanja iznesena u Frojdovom djelu Civilizacija i njena nezadovoljstva. From ispituje čovjekovo bjekstvo u pretjerani konformizam, kao i opasnosti robotizma u savremenom industrijskom društvu: moderno čovječanstvo je, From tvrdi, otuđeno od svijeta kao sopstvenog djela. From u ovoj knjizi nudi kompetno i sistematsko istraživanje svoje „humanističke psihoanalize“. Konačno, From nudi nove ideje za reorganizaciju ekonomije, politike i kulture čiji je cilj da osnaže mentalno zdravlje pojedinca i da utaže našu duboku potrebu za ljubavlju i slobodom.

Roman koji pripada najranijem Manovom stvaralaštvu.

Ovaj kontroverzni roman bavi se problemom ljepote i ljubavi njome prouzrokovane. Igrama sila strasti i opijenosti lijepim prepušta se i glavni junak romana Smrt u Veneciji, Gustav fon Ašenbah.

"Priče o kugi su takođe nadahnute besmrtnim pričama univerzalnog Firentinskog djela. Ovaj komad ne nastoji da bude pozorišna adaptacija Dekamerona, jer bi scenska postavka i dramatizacija stotine priča iz Bokačove knjige bile nemoguć, i u svakom slučaju neizvodiv podvig. Ovo je vrlo slobodna verzija, u manjem formatu, djela koje kao polazišnu tačku koristi suštinsku činjenicu iz Dekamerona - bijeg grupe osoba u imaginarni svijet kako bi izbjegle kugu koja pustoši njihovo okruženje i na nju se nadograđuje pripovijest sačinjena od priča koje fiktivnu stvarnost suprotstavljaju stvarnom svijetu, uzurpirajući stvarne živote svojih protagonista, istovremeno ih izbavlja iz najveće nesreće ljudskog roda: nestanka ili istrebljenja..."

Broj 509 je politički zatvorenik u nemačkom koncentracionom logoru. Deset godina svog života proveo je u paklenim uslovima. Gotovo samrtnički slab, još je zadržao smisao za humor i snažan osećaj da se rat ipak bliži kraju. Nada o oslobođenju je onaj poslednji ostatak, poslednja misao, slamka spasa da sav taj užas nije bio uzaludan. SS postava logora nastavlja svoju opsesiju i vlast terora. Da li u izmučenim i iscrpljenim zatvorenicima koji žive u stravičnim uslovima, ima još snage, sile i moći da se bore? Da uzvrate i da umru pod svojim pravilima?

Od autora remek-dela Trijumfalna kapija: roman Crni obelisk je kultni roman o traumatičnom i turbulentnom periodu u Nemačkoj posle Prvog svetskog rata.

Okoreli veteran Velikog rata, Ludvig sada radi u kamenorezačkoj radnji koja proizvodi i prodaje nagrobne spomenike. Njegov posao je znakovit: u vremenu nakon rata svi kupuju spomenike. Ludvig želi nešto više od života: zarađivanje na tuđoj smrti i kolektivnoj nesreći ga uznemirava.

Ludvig, samoproklamovani pesnik, uskoro oseća narastajuću napetost u svojoj domovini. Inflacija je donijela novu i neviđenu brutalnost u društvenim odnosima. Kada se zaljubi u prelepu ali namučenu Izabelu, Ludvig se ponadao da je napokon našao sopstvenu dušu kojom će zavrediti spasenje. Spasenje je za Ludviga upravo to: biti oslobođen manične potrebe da se pronađe smisao u ratom razorenom svetu. Ali u životu svakog čoveka kucne jednom čas u kojem mora da odabere život, uprkos fatalnom mehanizmu istorije koji ponovo počinje da pokreće svoju smrtnosnu mašineriju.

Erih Marija Remark

Petao Gašpar pravi se važan pred kokoškom Aglajom. Jagnjići Zvonko, Belko i Mirko su pobegli. Prasence Bibi pije iz flašice. Zec Teo će možda sresti svoje šumske rođake. Malo lane Lara se izgubilo. Toliko toga se dešava na farmi.

"Kako je to odjednom čudno i strano. Sijedam za kompjuter i počinjem pisati prijatelju u moju tuđinu. Pišem tamo gdje mi je postalo tuđe. Riječi polako izlaze iz mene i čine se trome i pospane, kao da nemaju šta reći ili objasniti. A i nema se, zapravo, više ništa reći ni objasniti. Prijatelji to ionako razumiju, a bitange više ne uzimam za ozbiljno, jer ih, kad mi se pojave, odagnam od sebe k’o dosadne muhe sa revera moga crnoga kaputa. Dragi Igor Mandić uvijek mi je govorio kako treba pisati, pisati i pisati, jer riječi dolaze do ljudi. Nađu svoj put. Odjek. Ipak, trebam li pisati o svemu tome što sam proživio ovih trinaest godina? Ima li smisla, i zašto, napokon? Ja sam se već odavno pomirio sa svojom sudbinom. Znam da sam, na neki način, gubitnik i da se vrijeme koje smo svi skupa proživjeli ovih trinaest godina nije odviše nježno ponijelo prema ljudima poput mene, ali znam i to da sam izabrao put koji su mi nalagali moj moral i moja savjest."

Kada je Karl Gustav Jung krenuo na dugi put u nepoznate predjele sopstva i samoistraživanja, nazvao je tu psihološku odiseju „sučeljavanjem sa nesvjesnim“. Proces i rezultati tog istraživanja sadržani su najpregnantnije i najotvorenije u njegovom najenigmatičnijem djelu, tzv. Crvenoj knjizi koju je pisao između 1914. i 1930. godine. Višegodišnji Jungov hod u istraživanju ljudske slike ostavio je pečat na ovoj knjizi: u njoj ćemo sresti nove i neobične aspekte Jungovog učenja o arhetipovima, kolektivno nesvjesnom, procesu individuacije, ideje o postupnoj transformaciji psihoterapije od prakse usmjerene ka liječenju psihičkih tegoba i oboljenja ka sredstvu koje može služiti dubljem i temeljnijem razvoju ličnosti.

Sam je Jung Crvenu knjigu smatrao svojim najznačajnijim radom, iako je, sve do nedavno, bila dostupna samo maloj grupi ljudi. Ova knjiga iz Jungove zaostavštine, objavljena je tek 2009. godine. Ona funkcioniše kao tajanstveni mehanizam koji otkriva suštinske faze razvoja savremene psihologije.