ROMANI

"Manijak" Benjamína Labatuta je roman koji se bavi transformacijama znanosti u eri sve moćnijih računala i umjetne inteligencije, istražujući ambivalentnosti briljantnih umova i izuma koji oblikuju naš svijet. Nakon uspjeha s knjigom "Kada više ne razumijemo svijet", Labatut se vraća s pričom koja duboko zadire u promjene koje donose znanost i tehnologija.

U središtu romana je život Johna von Neumanna, briljantnog znanstvenika mađarskog porijekla čije su ideje oblikovale kvantnu fiziku, teoriju igara, funkcionalnu analizu u matematici i nuklearno naoružanje. Kroz tri povezane priče, Labatut nas vodi kroz kontekst vremena u kojem je von Neumann živio, otkrivajući njegove namjere, rad i posljedice njegovih otkrića. Prateći njegov rad i utjecaj, autor nas suočava s dvosmislenošću ljudskih ambicija i ključnim pitanjima našeg postojanja i budućnosti.

Roman istražuje kako se znanstveni i tehnološki napreci, poput razvoja umjetne inteligencije, reflektiraju na ljudsku egzistenciju. Labatut se bavi pitanjima etike i moralnosti, pokazujući kako inovacije mogu donijeti napredak, ali i potencijalnu destrukciju. Kroz priču o von Neumannu, autor razmatra dileme koje proizlaze iz napredne tehnologije i znanstvenih otkrića.

Labatutova proza je bogata znanstvenim referencama i filozofskim razmatranjima, pružajući duboki uvid u kompleksne teme. Stil je deskriptivan i refleksivan, čime čitateljima približava složene znanstvene koncepte na pristupačan način. Kombinacija narativnog talenta i dubokog razumijevanja znanosti čini ovu knjigu privlačnom i izazovnom za sve koji su zainteresirani za intelektualne teme.

"Manijak" je dobio pohvale kritičara zbog svoje intelektualne dubine i sposobnosti da izazove čitatelje na razmišljanje o etičkim i filozofskim pitanjima. Labatutova sposobnost da spoji fikciju i stvarnost te da stvori slojevite likove učvrstila je njegovu poziciju kao jednog od najvažnijih suvremenih autora.

"Manijak" je intelektualno izazovan roman koji istražuje najvažnija pitanja našeg doba kroz život i rad jednog od najbriljantnijih umova 20. stoljeća. Labatut nas vodi kroz povijest znanosti i tehnologije, istražujući kako su ti napreci oblikovali naš svijet i što oni znače za našu budućnost. Ovo je knjiga koja će zainteresirati svakog čitatelja spremnog razmišljati o dubokim i kompleksnim pitanjima ljudske egzistencije.

Knjiga Benhamina Labatuta Kada prestanemo da razumemo svet jedinstvena je i fascinantna proza koja govori o velikim naučnim dostignućima i ispituje krupne promene u našem razumevanju sveta. U toj prozi zastrašujuće lepote i spontane ubedljivosti, simbiozi različitih svetova, književnost ispituje nauku, a nauka se pretvara u literaturu.

Čitajući stranice Labatutove proze susrećemo se sa istorijatom prvog modernog sintetičkog pigmenta, „pruskog plavetnila”, koji je nemački fizičar jevrejskog porekla Fric Haber iskoristio za stvaranje otrova korišćenog docnije u nacističkim logorima smrti; učestvujemo u matematičkim istraživanjima Aleksandra Grotendika koja će ga odvesti do socijalne otuđenosti, mističnog delirijuma i, najposle, do samog ludila; prisustvujemo čitanju pisma sa rešenjima jednačine relativiteta i prvim nagoveštajima pojma crne rupe koje iz rovova Velikog rata Ajnštajnu upućuje prijatelj na samrti; svedoci smo i rivalstva između osnivača kvantne mehanike – Ervina Šredingera i Vernera Hajzenberga, utemeljivača principa neizvesnosti, kao i čuvenog odgovora koji Ajnštajn upućuje Nilsu Boru: „Bog se ne kocka sa univerzumom!”

O autoru:

Čileanski pisac Benhamin Labatut (Benjamín Labatut, 1980) rođen je u Roterdamu, u Holandiji. Detinjstvo je proveo u Hagu, Buenos Ajresu i Limi, pre nego što se nastanio u Santjago de Čileu, gde trenutno živi i radi.

Za prvu knjigu kratkih priča, Antarktik počinje ovde, dobio je 2009. Nagradu „Caza de Letras” u Meksiku kao i Nagradu Opštine grada Santjaga u Čileu za najbolju zbirku pripovedaka (2013). Drugu knjigu, Posle svetlosti, objavio je 2016. godine.

Za knjigu Kada prestanemo da razumemo svet (2020) autor kaže da je „sastavljena od eseja (koji nije hemijski čist), dve priče koje pokušavaju da ne budu priče, kratkog romana i polubiografskog proznog komada”. Knjiga je doživela veliki međunarodni uspeh, prevedena je na više od dvadeset jezika, a njeno englesko izdanje bilo je 2021. godine u najužem izboru za internacionalnu Bukerovu nagradu i u najužem izboru za Nacionalnu književnu nagradu za prevedenu književnost