ROMANI

Rak.
I danas najvećem broju ljudi ova reč zvuči kao smrtna presuda. Kao naredba za odlazak. Kao grubo otkidanje od voljenih.

Kroz susrete i razgovore sa članovima Društva za borbu protiv raka iz Sombora uverila sam se da ne mora da bude tako. Shvatila sam da dobiti rak ne znači neizostavno izgubiti život. Naučila sam da postoje ljudi koji nastoje da, uprkos bolesti, žive kao pre.

I u bolesti tela oni su sačuvali zdravlje duše. Jer su sačuvali veru, ljubav i nadu u delatnom, životnom obliku.
Zato sam odlučila da objavim njihove priče. Potresna svedočenja u kojima trijumfuje ljubav. Prema bližnjima. Prema životu. Prema sebi.

Ovo je knjiga vere, ljubavi i nade. Knjiga dokaza da je moguće ŽIVETI KAO PRE.

LJiljana Habjanović Đurović

Rumi je danas priznat za jednog od najvećih pesnika mističara svih vremena. Bio je živopisna ličnost čiji neobični pogledi na ljubav još uvek imaju znatan uticaj na savremenike. Ipak, o njegovom životu se malo zna, osim da je živeo u Anadoliji, da je ostvario neobično duhovno prijateljstvo s čovekom po imenu Šems i da je usvojio i doveo u svoju kuću devojčicu po imenu Kimja.Ovaj prekrasni roman je Kimjina priča o tome kako ju je privukao tajanstveni Šems i kako je, posle udaje za njega, njena duša otpočela istinsko putovanje u vatru.Smešten u vreme propadanja Vizantijskog carstva i invazije Mongola opis ove burne ljubavne priče sjedinjuje u sebi svu bezvremenu energiju, teme i strast Rumijevih stihova sa bogatim darom za pripovedanje.„Izvanredan opis duhovnog buđenja mlade žene... Poetski dar kreativne imaginacije tako bistar i osvežavajući kao voda sa planinskog potoka. - En Bering, koautor Mita o boginji

To je ljubav, slepa sila je istinita i potresna priča o tri izuzetne žene i jednom muškarcu koji se umešao u njihove živote i promenio ih za uvek. On je bio mlad knez Danilo, silnik koji je smatrao da može i sme sve što hoće, a one jedna učena i otmena gospođica, Srpkinja iz Trsta, jedna snažna i čestita Crnogorka, koju je još u detinjstvu među drugima izdvojio sam Sveti Petar Cetinjski, i jedna čudesno lepa i veoma neobična devojka, poznata kao „Brđanska Vila“.

To je ljubav, slepa sila je priča o ljubavi i strasti. O gordosti. Grehu. Osveti. Praštanju. O prihvatanju volje Božje. O slepom odbijanju Njagove nedokučive milosti. Snažna, uzbudljiva i opominjuća priča o događaju koji je ostao zapisan u hronikama Ostroškog manastira. I o onome što je bilo posle. Priča koja podseća zašto je najgora srpska kletva: Dabogda se osilio!

To je ljubav, slepa sila priča koja svedoči šta je čovek spreman da uradi zbog ljubavi. Ili zbog onoga za šta veruje da je ljubav. A šta je ljubav? Na ovo večno pitanje svako od junaka ove istinite drame ima svoj odgovor.

To je ljubav, slepa sila je priča o nemirenju sa sudbinom. I o ceni koju žena mora da plati da ne bi izneverila svoje srce.

Put ka Gori je za Ljiljanu Habjanović Đurović put preobražaja. Put ka Hristu Bogu. Koračajući tim putem, ponekad posrćući, ponekad padajući, pronašla je ono najvažnije: veru, ljubav i nadu.

SO ZEMLJI je knjiga koja otkriva kako je Stojan Jovanović iz Mrkonjića postao Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac. Za šta je molio Boga, a za šta svoj narod. Šta svojim životom poručuje nama danas.
SO ZEMLJI je knjiga koja govori o životu i podvigu jednog izuzetnog čoveka u vremenu stradanja i vere. O svakodnevnom mučeništvu i neprestanoj žrtvi. O čudotvorenju kao daru Duha Svetoga.

Sveti Vasilije živeo je u 17 veku, u vreme kada države nema i kada Srpska pravoslavna crkva rukovodi životom naroda, i odgovara pred Turcima.

Živeo je u Hercegovini, na prostoru gde su se dodirivale i sukobljavale Mletačka Republika i Tursko carstvo. I gde su se i islam i rimokatolicizam borile za duše ljudi, zloupotrebljavajući nesreću i bedu pravoslavnog naroda.
Ljude i njihove duše čuvao je i branio Mitropolit Vasilije. Imao je veliki ugled i ljubav u narodu. Ali, što ga je narod više voleo i odanije sledio, to su ga protivnici više mrzeli. Stradao je i od Turaka i od Latina, ali i od nekih Srba, i kaludjera i mirjana. Bio je žrtva različitih spletki i zavera. Ali nikada nije izgubio ni ljubav prema ljudima ni veru u Boga.

Već za života činio je ćuda. Narod ga je zvao Sveti Vladika, I verovao je da ga Bog voli i da sluša kako njegove molitve tako i kletve.

"Očuh i Kopile" potresna je priča o životu jedne devojčice i jedne starice. Dok jedna svakodnevno dobija batine i prolazi kroz horor svog detinjstva, druga priča isceljujuće priče koje devojčici pomažu da se probija kroz pakao života.

Aja i Tara susreću se opet mnogo godina kasnije pred samu Tarinu smrt. Aja dolazi u gradić gde Tara sada živi kako bi se oprostila od starice koja joj je promijenila život i odredila sudbinu, a Tara je čeka kako bi joj predala svoje životno poslanje i podstakla je na služenje i pomaganje drugima.

Dok jednu čeka put prema svetlu iza tunela, druga nastavlja put dobrote i suosećanja tražeći tako svoj put prema oslobođenju.

Kroz potresne priče iz Ajinog detinjstva autorica progovara o ljubavi i strahu, mržnji i opraštanju, saosećanju i pomaganju koje nas može voditi kroz život kad izgleda da je sve izgubilo smisao.

Tople Tarine priče podsećaju nas na poznate životne istine: Ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi; Kako seješ, tako ćeš i žeti; Samo promena je stalna i mnoge druge. Ispričane kroz autobiografsku potku autoričinog djetinjstva priče progovaraju o borbi protiv nasilja, posebice u obitelji, te unose svjetlo tamo gdje mrak straha zaprječuje put ljubavi i hrabrosti za promjene.

Zahvaljujući Tari, ženi koja se ničega nije bojala, Aja je pronašla snagu da se suprotstavi strahu i pronađe svoj put ljubavi i isceljenja.

"Priča o jednoj majci i njenom sinu, o veri, ljubavi i nadi, a od ta tri najvažnija je ljubav..."

Roman "Naš otac" je potresna i istinita priča o jednom ocu i jednoj kćeri, koji su se sreli prvi put posle četrdeset tri godine. Sa njom su bile njene uspomene. Sa njim njegova kći iz drugog braka. Taj susret doneo je konačno razrešenje njihove životne drame.

Gora Preobraženja je knjiga o Svetom Savi. Knjiga koja nas podseća kako su Nemanjići stvarali srpsku državu i Srpsku Pravoslavnu Crkvu. Kako je Sveti Sava ispunio sebe svetlošću Duha Svetoga i sobom obasjao srpski rod. Kako je srpski narod kroz vekove opstajao na stazi Svetosavlja. Istovremeno, to je knjiga koja upućuje kako da se svako od nas uspne uz Goru Preobraženja.

.

Our father
A moving testimonial of a woman who, for the first time after forty–three years, meets up with her father.
She carries her memories along with her.
With him is his daughter from his second marriage.
What will this encounter bring them?
What can the meeting of two strangers – to whom someone had said that they are father and daughter – bring?

Our father
A painful, dramatic and sincere confession of experiences that leave their traces on the soul just like stains on silk.
About family. About fathers and daughters. About emotional blackmail. Negligence and indifference. About the feeling of guilt, real and imposed.

Our father
A novel of warning – what you must never do to your children

Our father
The third book from the author’s cycle dealing with the family
A sequel to the novels Ana Maria did not love me and Feminine genealogy.

"Feminine genealogy is an exciting family saga, a bloody anthology of women's sufferings, a dictionary of everlasting women's destiny. Beginning with Ivana, who killed a Turk somewhere in Montenegrin mountains in the early XIX century, and ending with Iva who tries to take control of her own life and to escape from the misfortunes of her female ancestry in the late XX century. Their fascinating destinies remind us of fairy tales: in the period of two hundred of solitude they were born like hares and they died like wolves. They used to seek and to find, to love and to lose. They were poor servants and rich landladies, members revolutionary youth organizations and children of self-managing socialism dressed like hippie girls. Mighty and helpless, devoted and treacherous, they used to have baths in champagne and prepare soups of tears. Succulent and strong prose in which each man will find the woman of his dreams and each woman a part of herself.

Sailors and adventurers, nobles from Kotor and masters from Cetinje, artists and bullies, swindles and royal officers, man from Podgorica and Zagreb, migrant workers and warriors, gamblers and Yugoslav politicians ... were passing throughout their lives and set them.

Feminine genealogy is a novel about the hunger of the soul, about the need of every human being to choose the goals and find the meaning of life by itself. The story that determines the limits of human strength and courage as well as the price paid by a man who intends to be equal to Gods.

Feminine genealogy is juicy and strong prose, over which you will think about, which will touch a hidden corners of your soul, prose in which every man shall find a woman that every man dreams of, and every woman shall find at least a part of herself.

Ovo je četvrta knjiga iz kvadrologije i po formi i stilu se nadovezuje na prethodne tri. U formi nalik na `haiku` poeziju, u minimalističnom stilu koncentrisanih, britkih stihova i misli, autor otkriva svoje asocijacije na nadu.

U više od 300 pesama čitaoci će zasigurno pronaći sebe."

Ko je od srpskih pisaca učestvovao u Prvom svetskom ratu? Šta je doživljavao, kako o njemu pisao? Da li je bilo književnosti u rovovima, između bitaka, na straži?

Poznati srpski komediograf Branislav Nušić sa vojskom i porodicom je prešao Albaniju. Doživeo je ličnu tragediju izgubivši sina jedinca Strahinju Bana koji je poginuo kao jedan od 1300 kaplara, Stevan Jakovljević, pisac Srpske trilogije, kao oficir srpske vojske, učestvovao je u svim bitkama od Cera do Kajmakčalana. Kako je poginuo čuveni srpki pesnik Vladislav Petković Dis, zašto su Bora Stanković i Isidora Sekulić sarađivali u okupatorskim Beogradskim novinama, kako je provodio dane u Valjevu i dospeo u logor pesnik Sima Pandurović? Šta su između bitaka, u rovovima pisali Stanislav Krakov i Dragiša Vasić? Kakve su do kraja imali životne sudbine pisci – učesnici rata? Kako je i zašto pesnik Plave gobnice, Milutin Bojić, izbačen iz reda za put u Francusku? Kako je rat doživeo, tada mladić, Rastko Petrović, šta je u zatvoru pisao Ivo Andrić? Kako se ubio mladi pisac, velika nada tadašnje srpske književnosti, Milutin Uskoković? Koje su pisce objavljivale Srpske novine? Šta je sve radio, kako je ratovao i u rovovima pisao pesme genijalni student matematike Pariske Sorbone Stanislav Vinaver? Ko su bili omiljeni pisci Krfskog zabavnika i ko je zapravo bio njegov čuveni urednik Branko Lazarević? Šta se objavljivalo i čitalo tokom rata u Solunu, Njujorku, Ženevi, Parizu, u Bizerti? Kako su u Africi, u logorima radila pozorišta u kojima su i ženske uloge tumačili muškarci? Kako su poeziju pisali i doživljavali srpski borci, často potpisivani pseudonimom ili oznakom anonim? Kakva je bila srpska književnost u tim surovim i nadasve teškim ratnim vremenima?

Knjiga je nastala kao plo

.

Matjora je ostrvo u reci Angari u Sibiru. Vekovni dom mnogih porodica. Kopno koje mora biti potopljeno. Svet koji će nestati pod velikim akumulacionim jezerom. Stanovnici Matjore provode poslednje leto na svom ostrvu. Opraštaju se sa postojbinom i sa nasleđem predaka. Opraštaju se sa svojim navikama i načinom života, pred preseljenje u nepoznat i pomalo tuđ svet s druge strane reke. Da li je tehnički progres zaista napredak? Da li je lagodnije uvek i bolje? Ima li čovek pravo da se odrekne doma i tradicije? Sme li da prepusti uništenju crkvu i grobove? Šta mora da učini da ne bi izneverio sebe?
O svemu tome govori nam Valentin Grigojevič Rasputin u ovom izvanrednom romanu, sučeljavajući različite likove u nizu scena, u isti mah lirskih i dramatičnih.

SJAJ U OKU ZVEZDE je romаn o snаzi vere! O stvаrаlаštvu i žrtvi! O dаrovimа Duhа Svetogа! O nevidljivoj svetlosti ikonа! O ženаmа koje su menjаle istoriju slаvnog Vizаntijskog cаrstvа i istoriju hrišćаnstvа.. O pobedi prаvoslаvljа.

Glаvne junаkinje romаnа SJAJ U OKU ZVEZDE su tri izuzetne žene. Živele su u dobа kаdа crkve nisu bile domovi Božji, već su ličile nа povrtnjаke i ptičаrnike. Kаdа je, po zаpovesti cаrevа i pаtrijаrаhа, ikonoljublje proglаšeno zа jeres. Kаdа su ikone skrnаvljene i jаvno uništаvаne, а svi koji ih poštuju progаnjаni.

Irinа i Teodorа bile su vizаntijske cаrice. Volele su ikone i borile su se zа povrаtаk ikonopoštovаnjа, svаkа po svojoj moći i po svojoj prirodi.

Lilijа je bilа ikonopisаc. Nije se odreklа svoje uzvišene umetnosti ni kаdа su mnogi slikаri odbаcili dаr Božji dа bi primili dаrove cаrske. Ni kаdа je ikonopisаnje zаbrаnjeno. Znаlа je dа "čoveku ne vredi dа zаdobije čitаv svet аko duši svojoj nаudi". Ostаlа je vernа, i svojа, zаgledаnа u sjаj u oku Zvezde nezаlаzne

Rusija devedesetih. Rusija dvehiljaditih. Novi, tuđi običaji, nove, tuđe, vrednosti, novi, tuđi, ljudi, razaraju tradicionalno rusko društvo. Kidišu na čast. Nasrću na porodicu. Ugrožavaju moral. Nose nasilje, laž i nesreću.
Usred tog sveta koji liči na pijacu na kojoj se sve može kupiti i na kojoj se sve može prodati, našla se jedna obična porodica — otac, majka i dvoje dece. Povređeni, ranjeni, ukaljani, ovo četvoro običnih ljudi uspeće da pobede svoju nesreću. Pokazaće snagu i hrabrost koju ruski čovek pronalazi u sebi uvek kada se nađe suočen sa velikom patnjom.
Majka porodice, jedna izvanredna žena, heroina dostojna antičke drame, izvršiće pravdu; zaštitiće svoju decu i odbraniti čast svoje porodice. A otac i deca? Oni će promeniti svoje živote. Sebe. A kada menja sebe, čovek doprinosi promeni sveta.
Ova bolna priča, ovo živo i uverljivo svedočanstvo, ovaj izvanredan roman, ispisan je majstorskom rukom najvećeg živog ruskog pisca, Valentina Grigorjeviča Rasputina. Poštovan u svetu, voljen u Rusiji, veliki prijatelj Srba, Valentin Grigorjevič Rasputin poznat je i kao „gorostas sa Bajkala“. I to ime mu savršeno pristaje.

Napeta i dramatična, a jednostavna i krajnje životna priča, živa i teška ljudska drama o borbi jedne izuzetne žene da rasplete svoju zamršenu sudbinu.O ženi koja je spremna da ponese sve terete i da svojom poslednjom žrtvom iskupi sebe, a spase slabijeg od sebe - svog muža.Rasputin je jedan od najboljih savremenih ruskih pisaca, omiljen među čitaocima, nagrađivan i prevođen. U svojoj domovini, ali i u čitavom svetu, poznat je kao "gorostas sa Bajkala".

Ono sto daje posebnu draz ovom romanu jeste to ce ga s podjednakim zadovoljstvom citati siroka citalacka publika, kao i knjizevni sladokusci. Dobitnik Zlatnog bestselera 1994. godine.

U ovom romanu ... Habjanovićeva uspeva da priču uzdigne i oplemeni, da joj ulije ton opštosti, ezoterične fluidnosti, fantastičke realnosti, trajanja u istorijskom i kosmičkom vremenu.

Ljiljana Šop

SVIH ŽALOSNIH RADOST, roman o zemaljskom životu Presvete Bogorodice.
Ovu potresnu u uzbudljivu povest o najvažnijemdogađaju od postanka sveta pričaju nam dvojeIsusu najbližih. Sama Presveta Bogorodica. IJovan Bogoslov i jevanđelista. Onaj ljubljeniučenik Hristov kome i Gospod sa krsta poverionajmilije što ostavlja na zemlji - Svoju Majku.
Kako je izgledala njena svakodnevica? Čemu seradovala i šta je bolelo? Čemu se nadala i štaje plašilo? Kako je živela sa znanjem da je njenodete Sin Božji, obećan ljudima pre svih vekova?Kako je opstajala svesna da će njeno dete jednogadana postradati? Da će biti žrtvovano zaspas ljudi?
Kakvi su bili apostoli, a kakve ženemironosice? Kako se rađala nova vera? Kako semenjala slika Starog sveta? Kako je Reč SinaBožjeg i Sina Marijipog pala na duše ljudi kaokiša na žednu zemlju?
Odgovore na ova pitanja nudi roman SVIHŽALOSNIH RADOST.

Roman Javna ptica je, pre svega, duboko pronicanje u psihu poznopubertetske devojcice koja polako izrasta u samosvesnu zenu koja uporno trazi (iako do pred romana ni sama nije toga svesna) iskrene, nepatvorene vrednosti u odnosima medju ljudima i, jos vise, u musko-zenskim odnosima. Trazi ih, i u tome je njena tragicnost, svojim savrsenim telom umesto pamecu kojom raspolaze, a koje do pred sam kraj romana nije svesna. Raskosna bujnost njenih erotskih avantura dovodi je, istina, do sloma ideala kojima je nesvesno tezila, ali istovremeno i do samospoznaje tih istih ideala, tako da je tesko odrediti da li je pravi gubitnik ona ili Galeb, koji svojim putem ka sreci gubi upravo tu dimenziju koju Sloboda uz toliko truda dostize. Prave literature nema bez izvesne doze enigmaticnosti, a upravo iznesena zagonetka koju Javna ptica postavlja svom citaocu, okruzena aurom koja se u trenutku prvog pojavljivanja jedva naslucivala, pruza najvisu literarnu nasladu ljudima zapitanim nad zivotom kroz koji prolaze i onima koji odgovore na to pitanje traze u istinskoj literaturi.

Prvi verodostojni erotski roman ispisan ženskom rukom u istoriji naše književnosti.
Dragoš Kalajić

Njena protagonistkinja htjela bi se ponašati kao "raspašoj -radodajka", ali uistinu i samo godinama pati za svojom prvom izgubljenom ljubavi.
Igor Mandić

Roman o najvećem čudu Neba i Zemlje.
Na jednom kamenu, kraj potoka, u selu Đunisu, u Srbiji, sedela je Presveta Bogorodica. Razgovarala je sa devojčicom Milojkom. Zašto Je došla? Šta joj Je rekla? Šta nam Je poručila? Kako je Njena pojava uskomešala duše i umove i prelomila živote mnogih ljudi? Gde Je još bila? Gde Će ponovo doći? Odgovore na ova, i mnoga druga pitanja, daje roman VODA IZ KAMENA.
VODA IZ KAMENA je istinita priča o veri i neveri. O onima koji ne videše i poverovaše. O onima koji videše i ne poverovaše. O čovekovoj neprestanoj borbi protiv lukavih podmetanja neprijatelja ljudskog i Božjeg. O grehu i kazni.
O pokajanju. O prilježnim poslenicima na njivi Gospodnjoj. O brojnim znacima Božje prisutnosti na zemlji. O trijumfu dobra nad zlom. O razlozima za nadu. O dobroti i milosrdnoj ljubavi Majke Božje i Majke svih ljudi. O suzama koje teku preko Božjih dlanova.

ZAPIS DUŠE je roman o poslednjoj srpskoj despotici i svetiteljki. O vlastelinki koju je narod nazvao majkom. Roman o putu duše po ishodu iz tela. O životu posle smrti.
ZAPIS DUŠE je dramatična ispovest jedne izuzetne žene. Časne i hrabre. Požrtvovane i mudre. Živela je u drugoj polovini petnaestog veka. U pet evropskih država u osam gradova. Živela je o tuđoj milosti, ali u duhovnom gospodstvu. Znala je da nije važan teret, već snaga onoga ko teret nosi. A njena snaga poticala je iz ljubavi i vere. Iz dobrote. Bila je žena i majka srpskih despota i svetitelja. U pesmi i srcu naroda ostala je zapamćena kao Mati Angelina.
ZAPIS DUŠE je priča o njenom zemaljskom životu. O grehu i pokajanju. O borbi protiv kneza ovoga sveta i njegovih slugu, koja se nastavlja i posle smrti.
Ali, ZAPIS DUŠE je i svedočenje o putovanju koje neizbežno predstoji svakome od nas. O iskušenjima duše u prvih četrdeset dana pošto se preseli iz čulnog i telesnog sveta u svet duhovni.
Šta je smrt? Šta biva sa dušom kada svuče telo kao staru i pohabanu haljinu? Šta tada radi Anđeo Čuvar, a šta Anđeo Susretnik? Koga duša sreće na svom putu kroz podnebesje? Sa čime se suočava? Čega se boji? Čemu se raduje i nada? Od čega beži? Kako se bori? Čime se brani? Šta je, ustvari, pakao? Šta je raj? Kako izgleda susret duše sa onima koji su davno pre nje napustili tela? Kako sa Svetiteljima? Šta se dešava kada duša izađe pred Lice Gospodnje? Šta je pravi dodir duša?
O svemu tome ostao je ZAPIS DUŠE.

Uzbudljiva porodična saga, krvava antologija ženskih bolova, rečnik večite ženske sudbine. Neverovatne sudbine glavnih junakinja liče na bajku: kroz dvesta godina samoće rađale su kao zečice i živele kao vučice. Tražile su i nalazile, volele i gubile. Bile su sirotice i gazdarice, sluškinje i dame, skojevke i čeda samoupravnog socijalizma u kostimima hipi devojčica. Moćne i nemoćne, odane i lažljivice, kupale su se u šampanjcu i kuvale čorbu od suza. Sočna i žestoka proza u kojoj će svaki muskarac pronaći ženu koju sanja i svaka žena bar deo sebe.

Prvu od dve poluge oko kojih su raspoređene epizode u pripovedanju čini hrišcansko uverenje da za počinjeni GREH očeva ispaštaju deca. Greh može prestati onda kada se sasvim otkupi nečim drugim, vrednijim, kada preraste u novi kvalitet. To jače, veličanstveno jeste LJUBAV - ona opšta, prema sebi, bližnjima i drugima. (...) Dok sama autorka na više mesta u knjizi razmatra šta je ljubav, izliva se preko njenog pera poruka: ljubav je ono što otklanja greh.
Svenka Savić

Ovaj roman je jednostavna, iskrena, potresna prica, kojoj autobiografska ispovedna nit, na zalost po temu i na srecu po roman, nista ne oduzima od aktuelnosti i mogucnosti masovne identifikacije (u osnovnim konturama, naravno) sa malom junakinjom/zrtvom ove zivotne drame bez konacnog ishoda.