ROMANI
Filters

knjizevna-omladina-srbije
2 proizvodi
Obriši sve

TRILERI/MISTERIJE
594,00 RSD
660,00 RSD
0,00 RSD
Roman o ljubavi, smrti, praštanju i iskupljenju.
Lepa i samosvojna, Violeta ćerku i supruga izdržava radeći honorarno kao maserka, dok istovremeno nastoji da završi diplomski rad i time okonča davno započete studije istorije umetnosti. Nedugo nakon što na seansi proricanja sudbine dobija upozorenje da joj u bliskoj budućnosti preti opasnost, upoznaje izvesnog Vjekoslava Vaganskog.
Šarmantni, sredovečni klijent od prvog trenutka prema njoj pokazuje neobičnu naklonost. Fascinirana tim misterioznim, a veoma imućnim i uticajnim muškarcem koji živi u raskoši, okružen skupocenim antikvitetima, Violeta novo poznanstvo doživljava kao duhovni preporod. Njihova neobična interakcija, međutim, iz njene psihe na površinu izvlači demone prošlosti koji je godinama progone. Otkrivanje mračne istine koja se krije iza uglađene spoljašnjosti njenog poznanika primoraće Violetu da redefiniše ne samo sliku sveta u kojem živi, već i sliku sebe same.
Da li će svoja saznanja platiti ne samo razbijenim iluzijama, već i životom, ili, čak, sopstvenom dušom?
,,...Bilo je neizdrživo gledati te fotografije. Nikada je niko nije s više ljubavi slikao, čak ni rođeni otac. Njemu je bila umetnički zanimljiva tek kao stvorenjce koje je sâmo, bez ičije pomoći, potpomognuto njegovim uzvicima začinjenim njoj neočekivanom surovošću „Nađi se! Nađi se! Nađi sama svoje mesto!“ trebalo da definiše svoju poziciju ne samo u fokusu foto-aparata, već i u poretku stvari. Takvih je trenutaka ionako bilo malo. Njen otac, prezasićen poslom, nije ni voleo da fotografiše porodicu. No, slike koje je držala u naručju bile su prava remek-dela. Do kojih je došla prekasno. Ponovo se zaplaka, ne uspe joj da zadrži suze. Holandski pečalbar se počeše po glavi, pa promrmlja:
„Ovaj, eto, devojčice, sad kad sam ti to pred’o, idem ja, žurim... ′Ajd′ u zdravlje!“, i šmugnu, uskočivši u svoj nedaleko parkirani džip, kao u begu od uterivača dugova.
Violeta steže svesku na grudi. Njena ubeđenost da se zauvek rešila Vjekoslava Vaganskog bila je čista samoobmana: taj fatalni čovek bio joj je ugraviran u DNK. Najjezivije od svega je što nije on bio taj koji joj je doneo nesreću. Kob je, izgleda, oduvek bila sastavni deo njene egzistencije, a srodna duša crnog maga se za njenu po prirodi stvari prilepila, trajno je žigošući.
„Ukleta sam“, pomisli, brišući suze. „Ukleta sam i nosiću svoj krst dok sam živa“...
Lepa i samosvojna, Violeta ćerku i supruga izdržava radeći honorarno kao maserka, dok istovremeno nastoji da završi diplomski rad i time okonča davno započete studije istorije umetnosti. Nedugo nakon što na seansi proricanja sudbine dobija upozorenje da joj u bliskoj budućnosti preti opasnost, upoznaje izvesnog Vjekoslava Vaganskog.
Šarmantni, sredovečni klijent od prvog trenutka prema njoj pokazuje neobičnu naklonost. Fascinirana tim misterioznim, a veoma imućnim i uticajnim muškarcem koji živi u raskoši, okružen skupocenim antikvitetima, Violeta novo poznanstvo doživljava kao duhovni preporod. Njihova neobična interakcija, međutim, iz njene psihe na površinu izvlači demone prošlosti koji je godinama progone. Otkrivanje mračne istine koja se krije iza uglađene spoljašnjosti njenog poznanika primoraće Violetu da redefiniše ne samo sliku sveta u kojem živi, već i sliku sebe same.
Da li će svoja saznanja platiti ne samo razbijenim iluzijama, već i životom, ili, čak, sopstvenom dušom?
,,...Bilo je neizdrživo gledati te fotografije. Nikada je niko nije s više ljubavi slikao, čak ni rođeni otac. Njemu je bila umetnički zanimljiva tek kao stvorenjce koje je sâmo, bez ičije pomoći, potpomognuto njegovim uzvicima začinjenim njoj neočekivanom surovošću „Nađi se! Nađi se! Nađi sama svoje mesto!“ trebalo da definiše svoju poziciju ne samo u fokusu foto-aparata, već i u poretku stvari. Takvih je trenutaka ionako bilo malo. Njen otac, prezasićen poslom, nije ni voleo da fotografiše porodicu. No, slike koje je držala u naručju bile su prava remek-dela. Do kojih je došla prekasno. Ponovo se zaplaka, ne uspe joj da zadrži suze. Holandski pečalbar se počeše po glavi, pa promrmlja:
„Ovaj, eto, devojčice, sad kad sam ti to pred’o, idem ja, žurim... ′Ajd′ u zdravlje!“, i šmugnu, uskočivši u svoj nedaleko parkirani džip, kao u begu od uterivača dugova.
Violeta steže svesku na grudi. Njena ubeđenost da se zauvek rešila Vjekoslava Vaganskog bila je čista samoobmana: taj fatalni čovek bio joj je ugraviran u DNK. Najjezivije od svega je što nije on bio taj koji joj je doneo nesreću. Kob je, izgleda, oduvek bila sastavni deo njene egzistencije, a srodna duša crnog maga se za njenu po prirodi stvari prilepila, trajno je žigošući.
„Ukleta sam“, pomisli, brišući suze. „Ukleta sam i nosiću svoj krst dok sam živa“...
DRAME
396,00 RSD
440,00 RSD
0,00 RSD
Urnebesna pozorišna komedija ,,SVETI SAVA SAVANOVIĆ'' prva iz trilogije ,,OMAJA'' Ognjena Lazarevića ( koautora knjige ,,Isidora i ja'' Isidore Bjelice) !
Idealna da vas opusti i nasmeje u predstojećim vrelim letnjim danima.
Sava Savanović je lik iz priče Milovana Glišića (1847–1908) „Posle devedeset godina” u kome je on predstavljen kao vampir po legendi koja se priča u okolini Valjeva (i u srpskom horor filmu „Leptirica“ iz 1973. godine, koji je inspirisan Glišićevom pričom, reditelja Đorđa Kadijevića). Po toj legendi, veruje se da je seljak Sava Savanović iz tog kraja, posle svoje smrti živeo u staroj vodenici u selu Zarožje, u opštini Bajina Bašta. Legenda govori da je kao „vampir“ ubijao i pio krv ljudi koji bi došli da melju žito. Vampir je, inače, jedina reč iz srpskog jezika koja je opšteprihvaćena u svim svetskim jezicima.
Pozorišni komad Omaja je alegorijska trilogija o nekim pojavama i vladarima iz našeg društva.
Omaja je biće iz srpskog folklora čijom se osnovnom karakteristikom smatrala sposobnost da omađija (omaja). Kao jedino objašnjene stradalničke istorije Srbije i njenog naroda, po autoru, od pamtiveka pa do dan-danas je postojanje „omaja“ u obličju nekih vladara i političara koji narod Srbije omajavaju, zaslepljuju, i dovode u stanje iluzije, Srbiju u stanje magle i beskonačne noći, a svakoga ko bi dobio poriv da ih “ uhvati „ , omaje ili njihovi sledbenici guraju u najdublje jame i ponore gde se njihovi krici ne čuju.
Sveti Sava SaVAnović je prvi deo komične trilogije ,,Omaja’’.
Radnja ovog izuzetno duhovitog dramskog teksta, u kojem se prepliću simboli religije, svetaca i jevanđelja, odvija se u Valjevu, u sadašnjem vremenu, i prati borbu gradonačelnika Luke i njegovog zamenika Mateja za opstanak grada Valjeva. Sa odlukom da na predstojećem sajmu turizma, kao najveći simbol grada Valjeva predstave vampira Savu Savanovića, Luka na svaki način pokušava da zadrži Savu što duže u “ životu “ ne bi li imao veću korist, te uvodi nove običaje i pravila poput obaveznog poreza, ‘daka u krvi’, promene radnog vremena, pronalaženje poslednje device u Valjevu za Savinu ženidbu, isključivo serviranje pića crvene boje, pa i sam Savin politički angažman.
Međutim, na njegovom putu staje narod, Matej i Crkva. Ali kako Valjevo postaje sve bogatije mesto, oni dolaze u iskušenje da se priključe ideji gradonačelnika.
Da li će narod i Crkva odoleti iskušenju novca i moći? Hoće li Zarožije vratiti Savu kući? I na kraju, zašto vampir Sava Savanović postaje svetac?
Sve to doznaćete pročitavši urnebesno smešan pozorišni komad o napoznatijem vampiru u svetu!
Idealna da vas opusti i nasmeje u predstojećim vrelim letnjim danima.
Sava Savanović je lik iz priče Milovana Glišića (1847–1908) „Posle devedeset godina” u kome je on predstavljen kao vampir po legendi koja se priča u okolini Valjeva (i u srpskom horor filmu „Leptirica“ iz 1973. godine, koji je inspirisan Glišićevom pričom, reditelja Đorđa Kadijevića). Po toj legendi, veruje se da je seljak Sava Savanović iz tog kraja, posle svoje smrti živeo u staroj vodenici u selu Zarožje, u opštini Bajina Bašta. Legenda govori da je kao „vampir“ ubijao i pio krv ljudi koji bi došli da melju žito. Vampir je, inače, jedina reč iz srpskog jezika koja je opšteprihvaćena u svim svetskim jezicima.
Pozorišni komad Omaja je alegorijska trilogija o nekim pojavama i vladarima iz našeg društva.
Omaja je biće iz srpskog folklora čijom se osnovnom karakteristikom smatrala sposobnost da omađija (omaja). Kao jedino objašnjene stradalničke istorije Srbije i njenog naroda, po autoru, od pamtiveka pa do dan-danas je postojanje „omaja“ u obličju nekih vladara i političara koji narod Srbije omajavaju, zaslepljuju, i dovode u stanje iluzije, Srbiju u stanje magle i beskonačne noći, a svakoga ko bi dobio poriv da ih “ uhvati „ , omaje ili njihovi sledbenici guraju u najdublje jame i ponore gde se njihovi krici ne čuju.
Sveti Sava SaVAnović je prvi deo komične trilogije ,,Omaja’’.
Radnja ovog izuzetno duhovitog dramskog teksta, u kojem se prepliću simboli religije, svetaca i jevanđelja, odvija se u Valjevu, u sadašnjem vremenu, i prati borbu gradonačelnika Luke i njegovog zamenika Mateja za opstanak grada Valjeva. Sa odlukom da na predstojećem sajmu turizma, kao najveći simbol grada Valjeva predstave vampira Savu Savanovića, Luka na svaki način pokušava da zadrži Savu što duže u “ životu “ ne bi li imao veću korist, te uvodi nove običaje i pravila poput obaveznog poreza, ‘daka u krvi’, promene radnog vremena, pronalaženje poslednje device u Valjevu za Savinu ženidbu, isključivo serviranje pića crvene boje, pa i sam Savin politički angažman.
Međutim, na njegovom putu staje narod, Matej i Crkva. Ali kako Valjevo postaje sve bogatije mesto, oni dolaze u iskušenje da se priključe ideji gradonačelnika.
Da li će narod i Crkva odoleti iskušenju novca i moći? Hoće li Zarožije vratiti Savu kući? I na kraju, zašto vampir Sava Savanović postaje svetac?
Sve to doznaćete pročitavši urnebesno smešan pozorišni komad o napoznatijem vampiru u svetu!








