STRUČNA LITERATURA
Filters

1 proizvodi

ISTORIJA
1.485,00 RSD
1.650,00 RSD
0,00 RSD
Kapitalna studija Kultura renesanse u Italiji Jakoba Burkharta jedno je od najuticajnijih dela moderne kulturne istorije.
Ova knjiga nije samo prikaz epohe – ona je portret trenutka u kojem se rađa moderni čovek. Polazeći od izvornih latinskih i italijanskih tekstova, Burkhart u šest tematskih celina oslikava duhovni pejzaž renesansne Italije XIV–XVI veka.
Italijanske gradove-države prikazuje kao umetnička dela, oblikovana svesnom i racionalnom politikom; u razvoju pojedinca prepoznaje oslobađanje od srednjovekovne kolektivnosti – renesansni čovek izlazi iz anonimnosti staleža, razvija snažan osećaj lične odgovornosti, ambicije i težnje ka slavi; dok u humanizmu i obnovi antike vidi temelj novog obrazovanja i mišljenja. Po Burkhartu, ovo je i doba „otkrivanja sveta i čoveka” – geografska radoznalost, interesovanje za prirodne nauke, anatomiju i pejzaž označavaju početak modernog pogleda na stvarnost. Uz to, osvetljava svakodnevni život epohe – dvorsku kulturu, svečanosti, položaj žena, društvene običaje – gradeći slojevitu sliku vremena u kojem nastaje moderna evropska svest.
Tumačeći kulturu kao celinu u kojoj se umetnost, politika i filozofija međusobno prožimaju, Burkhart naglašava odlučujući zaokret u odnosu na srednji vek. Njegova interpretacija renesanse kao rodnog mesta modernog individualizma i sekularne države trajno je oblikovala evropsku misao. Esejistički široko i interpretativno smelo, ovo delo, u kojem se umetnost, moć i ideje stapaju u jedinstvenu kulturnu celinu, ostaje nezaobilazno polazište za svakoga ko želi da razume poreklo modernog sveta.
Ova knjiga nije samo prikaz epohe – ona je portret trenutka u kojem se rađa moderni čovek. Polazeći od izvornih latinskih i italijanskih tekstova, Burkhart u šest tematskih celina oslikava duhovni pejzaž renesansne Italije XIV–XVI veka.
Italijanske gradove-države prikazuje kao umetnička dela, oblikovana svesnom i racionalnom politikom; u razvoju pojedinca prepoznaje oslobađanje od srednjovekovne kolektivnosti – renesansni čovek izlazi iz anonimnosti staleža, razvija snažan osećaj lične odgovornosti, ambicije i težnje ka slavi; dok u humanizmu i obnovi antike vidi temelj novog obrazovanja i mišljenja. Po Burkhartu, ovo je i doba „otkrivanja sveta i čoveka” – geografska radoznalost, interesovanje za prirodne nauke, anatomiju i pejzaž označavaju početak modernog pogleda na stvarnost. Uz to, osvetljava svakodnevni život epohe – dvorsku kulturu, svečanosti, položaj žena, društvene običaje – gradeći slojevitu sliku vremena u kojem nastaje moderna evropska svest.
Tumačeći kulturu kao celinu u kojoj se umetnost, politika i filozofija međusobno prožimaju, Burkhart naglašava odlučujući zaokret u odnosu na srednji vek. Njegova interpretacija renesanse kao rodnog mesta modernog individualizma i sekularne države trajno je oblikovala evropsku misao. Esejistički široko i interpretativno smelo, ovo delo, u kojem se umetnost, moć i ideje stapaju u jedinstvenu kulturnu celinu, ostaje nezaobilazno polazište za svakoga ko želi da razume poreklo modernog sveta.









