Proizvodi

Filters
Resetuj filtere
1 proizvodi
POLITIKE NEPRIJATELJSTVA
10%
POLITIKA
1.089,00 RSD
1.210,00 RSD
Ovaj esej bavi se odnosom, koji je u stalnom širenju i rekonfigurisanju na planetarnom nivou – odnosom prema neprijateljstvu. Naslanjajući se na Fanonovu misao o psihijatrijskom i politici – na tragu buđenja dekolonizatorskih ratova 20. veka – smatra da je rat, pod maskom osvajanja i okupacije, terora i protivpobune, postao sakrament našeg doba. Pasivni pokreti postepeno guraju liberalne demokratije ka podržavanju navika izuzetaka, ka ostvarivanju bezuslovnih akcija, i ka sprovođenju diktature protiv sebe samih i protiv neprijatelja. Mbembe razmatra nove odnose koji vladaju između zakona i nasilja, norme i izuzetka, ratnog stanja, stanja bezbednosti i stanja slobode. U kontekstu „smanjivanja“ sveta i drugačijeg naseljavanja, u svetlu novih migracija, ovaj esej ne otvara samo put ka novoj kritici atavističkih nacionalizama, već postavlja temelje za politiku humanosti, izvan okvira humanizma.

Sadržaj:
/ Uvod: Svet na ispitu

1. Izlazak iz demokratije

/ Zaokret, obrt i ubrzanje

/ Noćno telo demokratije

/ Mitologije

/ Potrošnja božanskog

/ Nekropolitike i odnos bez želje

2. Društvo neprijateljstva

/ Uznemirujući objekt

/ Neprijatelj, taj Drugi koji sam ja

/ Osuđenici vere

/ Stanje nebezbednosti

/ Nanorasizam i narkoterapija

3. Fanonova apoteka

/ Princip uništavanja

/ Društvo objekata i metafizika destrukcije

/ Rasistički strahovi

/ Radikalna dekolonizacija i praznik imaginacije

/ Brižnost

/ Dvostruko zaglupljivanje

/ Život koji odlazi

4. Omamljujuće podne

/ Ćorsokaci humanizma

/ Drugo od ljudskog i genealogija objekta

/ Nulti svet

/ Antimuzej

/ Autofagija

/ Kapitalizam i animizam

/ Emancipacija živog

/ Zaključak: Etika prolaznika


.................

Ašil Mbembe
Kamerunski filozof i politički teoretičar čije su glavne teme istraživanja afrička istorija, postkolonijalne studije, politika i društvene nauke. Iako ga nazivaju postkolonijalnim teoretičarem, nedavno je temeljno odbacio ovu etiketu, jer svoj projekat vidi kao prihvatanje i transcendiranje različitosti, a ne povratka originalnoj, marginalnoj, nemetropolskoj domovini.
Nekropolitike