Do you need help?
For more information or help with your purchase, please feel free to contact us.
Šifra artikla: 387792
ISBN: 9788660534042
Žene se privatnoj psihoterapijskoj praksi javljaju u većem broju nego muškarci i za to postoji više razloga. Privatno psihoterapijsko lečenje se smatra manje ugrožavajućim od institucionalnog koje je rezervisano za ozbiljnije slučajeve; zatim, ženama je lakše da priznaju da im je potrebna pomoć jer je to deo njihove rodne uloge, a i osećaju se odgovornije za potencijalne posledice svog psihičkog stanja za druge.
Ženama je kroz celu istoriju „gledano kroz prste“ kada je u pitanju preuzimanje asistentskih (neautonomnih) pomagačkih uloga, gde je poslednja reč bila reč stručnjaka, kompetentnog muškarca, najčešće lekara. Izuzetni uspesi u lečenju, čak i na takvim pozicijama, dovodili su do podozrenja i zavisti onih koji su zauzimali legitimne pozicije moći u ovoj oblasti.
Najvažniji doprinos feminističke terapije je davanje slobode ženama da se samodefinišu. Ukoliko terapeutkinja podržava ženu u donošenju odluka koje su u skladu sa njenim dubokim potrebama ali nisu u skladu sa načinom na koje društvo vidi njen život, unutrašnji konflikt koji nastaje u sudaru dve vrednosti može dovesti do suštinskih promena. Taj unutrašnji konflikt između potreba i zahteva sredine ili porodice, uostalom i društva, najčešći je i razlog dolaska na terapiju.
Psihoterapijski susret – u kojem su žene, u skladu sa svojom tradicionalnom rodnom ulogom, stavljene u poziciju da pasivno i poslušno slušaju savete koje im daju autoriteti – za njih je još jedan u nizu neravnopravnih odnosa u koje su uključene. U feminističkoj terapiji je, stoga, akcenat na osnaživanju kompetencija, razvijanju samopoštovanja, podsticanju klijentkinja da preuzmu inicijativu u svim odnosima (uključujući terapijski odnos) itd. Cilj tih praksi, a i krajni cilj čitave terapije, jeste da klijentkinje ovladaju sopstvenim životima. - dr Lidija Vasiljević
Ženama je kroz celu istoriju „gledano kroz prste“ kada je u pitanju preuzimanje asistentskih (neautonomnih) pomagačkih uloga, gde je poslednja reč bila reč stručnjaka, kompetentnog muškarca, najčešće lekara. Izuzetni uspesi u lečenju, čak i na takvim pozicijama, dovodili su do podozrenja i zavisti onih koji su zauzimali legitimne pozicije moći u ovoj oblasti.
Najvažniji doprinos feminističke terapije je davanje slobode ženama da se samodefinišu. Ukoliko terapeutkinja podržava ženu u donošenju odluka koje su u skladu sa njenim dubokim potrebama ali nisu u skladu sa načinom na koje društvo vidi njen život, unutrašnji konflikt koji nastaje u sudaru dve vrednosti može dovesti do suštinskih promena. Taj unutrašnji konflikt između potreba i zahteva sredine ili porodice, uostalom i društva, najčešći je i razlog dolaska na terapiju.
Psihoterapijski susret – u kojem su žene, u skladu sa svojom tradicionalnom rodnom ulogom, stavljene u poziciju da pasivno i poslušno slušaju savete koje im daju autoriteti – za njih je još jedan u nizu neravnopravnih odnosa u koje su uključene. U feminističkoj terapiji je, stoga, akcenat na osnaživanju kompetencija, razvijanju samopoštovanja, podsticanju klijentkinja da preuzmu inicijativu u svim odnosima (uključujući terapijski odnos) itd. Cilj tih praksi, a i krajni cilj čitave terapije, jeste da klijentkinje ovladaju sopstvenim životima. - dr Lidija Vasiljević
2.420,00 RSD
2.178,00 RSD
Ušteda:
242,00RSDDodatnih 10% popusta na tri i više kupljenih artikala sa naznačenim količinskim popustom.
Izaberi količinu
Karakteristike
Vrednost
Kategorija
PSIHOLOGIJAAutor
Lidija VasiljevićTežina
0,5kg
Izdavač
Pismo
Latinica
Povez
Broš
Broj strana
164
Format
22,5x15,5
Godina
2024
Žene se privatnoj psihoterapijskoj praksi javljaju u većem broju nego muškarci i za to postoji više razloga. Privatno psihoterapijsko lečenje se smatra manje ugrožavajućim od institucionalnog koje je rezervisano za ozbiljnije slučajeve; zatim, ženama je lakše da priznaju da im je potrebna pomoć jer je to deo njihove rodne uloge, a i osećaju se odgovornije za potencijalne posledice svog psihičkog stanja za druge.
Ženama je kroz celu istoriju „gledano kroz prste“ kada je u pitanju preuzimanje asistentskih (neautonomnih) pomagačkih uloga, gde je poslednja reč bila reč stručnjaka, kompetentnog muškarca, najčešće lekara. Izuzetni uspesi u lečenju, čak i na takvim pozicijama, dovodili su do podozrenja i zavisti onih koji su zauzimali legitimne pozicije moći u ovoj oblasti.
Najvažniji doprinos feminističke terapije je davanje slobode ženama da se samodefinišu. Ukoliko terapeutkinja podržava ženu u donošenju odluka koje su u skladu sa njenim dubokim potrebama ali nisu u skladu sa načinom na koje društvo vidi njen život, unutrašnji konflikt koji nastaje u sudaru dve vrednosti može dovesti do suštinskih promena. Taj unutrašnji konflikt između potreba i zahteva sredine ili porodice, uostalom i društva, najčešći je i razlog dolaska na terapiju.
Psihoterapijski susret – u kojem su žene, u skladu sa svojom tradicionalnom rodnom ulogom, stavljene u poziciju da pasivno i poslušno slušaju savete koje im daju autoriteti – za njih je još jedan u nizu neravnopravnih odnosa u koje su uključene. U feminističkoj terapiji je, stoga, akcenat na osnaživanju kompetencija, razvijanju samopoštovanja, podsticanju klijentkinja da preuzmu inicijativu u svim odnosima (uključujući terapijski odnos) itd. Cilj tih praksi, a i krajni cilj čitave terapije, jeste da klijentkinje ovladaju sopstvenim životima. - dr Lidija Vasiljević
Ženama je kroz celu istoriju „gledano kroz prste“ kada je u pitanju preuzimanje asistentskih (neautonomnih) pomagačkih uloga, gde je poslednja reč bila reč stručnjaka, kompetentnog muškarca, najčešće lekara. Izuzetni uspesi u lečenju, čak i na takvim pozicijama, dovodili su do podozrenja i zavisti onih koji su zauzimali legitimne pozicije moći u ovoj oblasti.
Najvažniji doprinos feminističke terapije je davanje slobode ženama da se samodefinišu. Ukoliko terapeutkinja podržava ženu u donošenju odluka koje su u skladu sa njenim dubokim potrebama ali nisu u skladu sa načinom na koje društvo vidi njen život, unutrašnji konflikt koji nastaje u sudaru dve vrednosti može dovesti do suštinskih promena. Taj unutrašnji konflikt između potreba i zahteva sredine ili porodice, uostalom i društva, najčešći je i razlog dolaska na terapiju.
Psihoterapijski susret – u kojem su žene, u skladu sa svojom tradicionalnom rodnom ulogom, stavljene u poziciju da pasivno i poslušno slušaju savete koje im daju autoriteti – za njih je još jedan u nizu neravnopravnih odnosa u koje su uključene. U feminističkoj terapiji je, stoga, akcenat na osnaživanju kompetencija, razvijanju samopoštovanja, podsticanju klijentkinja da preuzmu inicijativu u svim odnosima (uključujući terapijski odnos) itd. Cilj tih praksi, a i krajni cilj čitave terapije, jeste da klijentkinje ovladaju sopstvenim životima. - dr Lidija Vasiljević
Poslednje ocene proizvoda
Trenutno nema ocena za ovaj proizvod.
Šifra artikla: 387792
2.420,00 RSD
2.178,00 RSD
Ušteda:
242,00RSDIzaberite veličinu
: NSZ
























