ROMANI

Psihodelično putovanje labirintom virtualnog i stvarnog života narativnom energijom otvara vrata nove percepcije.

Novi roman našeg poznatog kazališnog i filmskog glumca, politologa i pisca Zdenka Jelčića strastvena je i burna počast jednom, ako ne nužno slobodnijem, a onda barem prakticiranju osobne slobode u najširem smislu naklonjenijem dobu i pripadajućoj generaciji, ljudima koji su od toga vremena stvorili mit, a sami uglavnom ostali negdje u međuvremenu sretno izgubljeni.

INTELEKTUALNU AUTOBIOGRAFIJU – ovdje sažetu u razdoblju od 1966. do 2013. g. – želio sam predočiti kao vrtoglavu tobogansku vožnju preko staza i bogaza tih proteklih desetljeća, kao usamljeničku plovidbu između Scile i Haridbe, vođen devizom da postupam s MINIMUMOM KOMPROMISA, ali zato s MAKSIMUMOM KONTROVERZIJA.

Ovaj treći svezak autobiografije razlikuje se od prva dva (Sebi pod kožu, 2006., i U zadnji čas, 2009.), u kojima sam razotkrivao mnogošto iz svojeg privatnog, intimnog iliti osobnoga života – djetinjstva, školovanja, studiranja, ljubavi, braka i roditeljstva – utoliko što je OKLOP OD PAPIRA napravljen od samih tekstova »koji su me obilježili i razgraničili«. Desetljećima se ta masa tekstova (kritika, feljtona, polemika, intervjua...) gomilala i slagala, stvarajući oko mojega intimnoga bića zaštitnu barijeru, oklop tvrđi od čelika, ispod kojega ostajem netaknut, poput – ribe u soli! Ovdje preobjavljujem neke tekstove koji su me tako obilježili da sam bio etiketiran (po sistemu pljuni pa prilijepi), neke koji su ostali dosele slabije poznati široj javnosti, a u kojima se razgraničavam (po sistemu MOJ RAZLAZ SA SVIMA) te brojne intervjue u kojima sam se slobodnije iskazivao nego kad literariziram činjenice (po sistemu zini, izvali pa što bude).

Dugotrajno je bilo meandriranje kroz kontradiktornosti idejno-političkih prilika, tijekom burnih i (ne)slavnih desetljeća, ali mislim da sam, »na liniji vlastite savjesti«, ovu veliku »amplitudu«, kao raspon između mladenačke euforije (1966.) i skepse (pre)zrelih godina (2013.), doveo do KATARZE zahvaljujući kojoj mogu reći kako je ovaj treći svezak autobiografije, zapravo, »MOJ OPROŠTAJ SA SVIMA«.

Jezik: njemački - Der Erzählband Engel im Abseits hat die bedeutendsten kroatischen Literaturpreise erhalten und wurde von der Kritik hoch gelobt. Fast zwei Jahre hindurch an der Spitze der kroatischen Bestsellerliste, gilt dieses Buch auch mehr als ein Jahrzehnt nach seinem Erscheinen als eines der wichtigsten kroatischen Prosawerke der Gegenwart. Mit diesem Buch hat sich Ferić an die Spitze der kroatischen Literatur gesetzt.

Jezik: nemački - Branislav Glumac’ Prosa – jene bisher veröffentlichte und jene, die sich in diesem Buch befindet – gründet auf privaten Lebensmotiven. Das bedeutet, Glumac bechreibt jede seiner Figuren, sowie jede Situation, in die der betreffende Held hineingerät, jenen Umständen entsprechend, die er sowohl als Mensch, als auch als Künstler selbst erlebt hat. Ist die Biographie eines kroatischen Schriftstellers imstande, etwas über dessen Werk auszusagen, dann ist es vor allem die Biographie von Branislav Glumac.

Diese Novellen, klar und deutlich in Standardsprache geschrie-ben, psychologisch motiviert und kommunikativ erzählt, bestäti-gen einen moder­nen und exzellenten Prosaschriftsteller.

Marijan Matković

Sex, domovina i rock 'n' roll pogled je unatrag, roman o nesputanoj mladosti prikliještenoj iluzijom slobode i stvarnošću ograničenih odabira, osobni prozor u vrijeme kad se SFRJ 'zemlja radnika, seljaka i poštene inteligencije' počela otvarati 'novim idejama' i Zapadu, koji nove naraštaje trudbenika mami glazbom, modnim i društvenim trendovima te vječitim izazovom putovanja u nepoznat svijet 'tamo vani', u inozemstvo koje je u svijesti tadašnjih generacija posjedovalo lažni sjaj mitske onostranosti. To je priča o odnosu pojedinca i sistema, vječitoj želji za bijegom izvan zacrtanih granica prisutnoj u svim vremenima i svim sistemima, o dosadi predvidivoga. SD&R'n'R propituje odnos suvremenika prema onome što je danas službena povijest, bilježi neuništivu želju prosječnog čovjeka za malim, običnim životom i njegovim ugodama, propituje prijateljstvo i domoljublje.

Saga o nikome hibridna je cjelina sastavljena od niza dužih i kraćih pripovijesti u različitim formama: od novele, preko novellete, pa sve do kratke priče i poetskog zapisa. Sama je knjiga tek okvir za rasute narative: nešto kao balkanska Tisuću i jedna noć u kojoj neka neimenovana Šeherezada pripovijeda kako bi izbjegla smrti. Samo što su ove priče nastajale u periodu od dvadeset i pet godina, u trima zemljama i na dvama jezicima. I što su ovdje Šeherezada i kalif ženomrzac dva lica istog pripovjedača, koji ima baš toliko lica i perspektiva koliko u knjizi ima priča.

Njezin autor, iako ne toliko prisutan u Hrvatskoj, već godinama objavljuje knjige u Danskoj, na danskom jeziku, gdje je za spisateljski rad od Danskog umjetničkog fonda dobio niz umjetničkih stipendija. Objavljivao je eseje, prozu, poeziju i dramu. Svi ovi rodovi prisutni su i u ovoj knjizi, ako već ne samostalno, onda kao formalno-stilske refleksije. Ako je Dekameron bio Boccacciovo izmaštano sklonište od kuge koja je 1348. harala Firencom, Saga o nikome piščevo je imaginarno utočište od rata koji je Banjalukom i Balkanom harao devedesetih. Ovi tekstovi nastajali su u Banjaluci krajem osamdesetih te u Rimu i Kopenhagenu devedesetih i 'nultih' godina. Nakraju, nije moguće prenaglasiti: ova je knjiga potpuno izmišljena, baš kao i njezin autor. Vjerujte samo svojim instinktima.

Nakon iznimnog uspjeha višestruko nagrađivane pred-stave Amateri, Borivoj Radaković u Grupi ponovno progovara o malim ljudima i njihovim sudbinama. Kao i Amateri, ova crna komedija donijela je autoru nagradu za najbolji dramski tekst na Danima satire.
U središtu radnje tri su bivša novovalca – Gula, Mick i Rizbo, sada šezdesetogodišnjaci, koji se nakon podosta godina okupljaju kako bi obnovili bend. Od vremena njihove popularnosti svijet oko njih uvelike se promijenio. Svaki je doživio razočaranje u nekadašnje snove – bračne, poslovne, političke. Svježu krv u bend donosi mlada pjevačica Maja. Hoće li to biti novi početak ili još jedno prisilno uzemljenje izgubljene generacije?

Drama govori o starenju i odrastanju, ali je jednako tako i mala povijest rock 'n' rolla s mnogo reminiscencija na glazbu, način života i (nekadašnju) akciju. I ovom dramom Radaković se još jednom dokazao kao autor izrazito vješt u pisanju dijaloga i portretiranju sumorne svakodnevice kroz humor.

Svaka obitelj ima svoju priču, svoju sagu. U najvećem broju slučajeva ta se priča prenosi s roditelja na djecu, koja pak prepričavaju svojoj djeci... I tako sve dok se priča ne prekine i obično zauvijek izgubi. Tek poneka obitelj ostavi pisani trag o svojoj sagi; obično to čine velike, bogate i povijesno utjecajne obitelji čiji su obrazovani pripadnici generacijama nadopunjavali obiteljske arhive različitim vrstama dokumenata, koji su tu da bi svjedočili o njihovu postojanju.
Sarajevo je grad bujne povijesti. Zbog ratnih razaranja, požara i ljudske nebrige tijekom vremena nestao je velik broj pisanih dokumenata neprocjenjive vrijednosti. U nepovrat je otišla značajna arhivska građa.
Sarajevska obitelj Muhić koja je još od prve polovine 19. stoljeća bila nastanjena na Logavinoj, pripadala je srednjem društvenom sloju. Njezina priča ni po čemu se ne bi razlikovala od drugih da 1932. godine nije bilo događaja koji nisu bili primjereni tom vremenu i koji su ostavila traga do danas...

Nakon više od 13 godina i gotovo 550 emisija iza sebe, Aleksandar Stanković, voditelj emisije Nedjeljom u 2, najprovokativnijeg i najdugovječnijeg političkog talk-showa u Hrvatskoj, odlučio se objaviti knjigu reminiscencija na »stvari i događaje koji su se zbivali prije emisije ili poslije nje«. S tom svrhom odabrao je stotinjak gostiju te je susrete s njima uobličio u formu kratkih, anegdotalnih priča. Ne treba posebno isticati da je Stanković svoju verbalnu britkost i misaonu dovitljivost uspio zadržati i u pisanoj formi.
Ponekad razmišljam tko je koga našao, Stanković emisiju ili emisija njega.

Dva života, jedno detinjstvo: Rifat, zvani Riki, i Arben odrastaju na Kosovu. Letargiju života na samom rubu druge Jugoslavije koja se ubrzano raspada više osećaju nego što o njemu nešto znaju. Međutim, iako su potpuno različiti, povezuje ih istovetna želja za nekim drugim, boljim životom, bilo u domovini, bilo na mestu iz snova mnogih generacija – u bogatoj Evropi ili Americi.
Često se u prvencu Beča Cufaja - najistaknutijeg među kosovskim piscima mlađe generacije - pominje to kako bi stvari jednom trebalo da izgledaju; budućnost oba junaka ove knjige mami svojim sjajem. Međutim, ka takvoj budućnosti oni kreću potpuno različitim putevima: Riki jedne noći u društvu prijatelja beži od kuće; uvek zamišljenog Arbena, s druge strane, na inicijativu njegovih roditelja, transportuju iz zemlje. U Nemačkoj, u kojoj se njih dvojica napokon sreću, od sjaja je, međutim, ostala samo nedostižnost. Riki svoju sreću iskušava kod starijih dama kao žigolo iz predgrađa, Arben sebe vidi kao budućeg pisca, ali tone sve dublje u provaliju između praznih pivskih flaša i prepunih pepeljara.
Beč Cufaj uverljivo pripoveda ovu dinamičnu i potresnu priču o neobičnom paru mladih emigranata koji na tragikomičan način pokušava da ne zaboravi svoje snove.