DOMAĆE KNJIGE

Svjedočanstva prikupio i knjigu uredio:
DRAGO PILSEL

Knjiga nakon koje u Hrvatskoj više neće biti nepopularno deklarirati se kao agnostik ili ateist

Knjiga vrlo sugestivna naslova „U ŠTO VJERUJEMO MI KOJI U BOGA NE VJERUJEMO“ plod je jednogodišnjeg rada urednika i priređivača knjige Drage Pilsela, uglednog hrvatskog novinara, teologa i društvenog aktivista, a ujedno i jedinstven pionirski pothvat u domaćem izdavaštvu.

U njoj je Pilsel prikupio i priredio tekstove tridesetak hrvatskih intelektualaca – novinara, književnika, glumaca, političara, diplomata, odvjetnika, znanstvenika i sveučilišnih profesora – dakle, uglednih osoba iz našeg javnog života, koji su se odvažili hrabro svjedočiti o vlastitoj nevjeri te nam izložiti u što vjeruju kada u Boga ne vjeruju.

Slijedeći princip ravnopravnosti, Pilsel se odlučio svjedočanstva poredati prema abecednom redoslijedu prezimena autora/autorica, a to su: Neven Barković, Sandi Blagonić, Ivana Bodrožić, Rada Borić, Nadežda Čačinovič, Nenad Jarić Dauenhauer, Srđan Dvornik, Zoran Ferić, Mirela Holy, Ivo Josipović, Saša Kosanović, Pero Kvesić, Oleg Mandić, Dragan Markovina, Ivica Maštruko, Vili Matula, Anto Nobilo, Boris Pavelić, Marko Pogačar, Željko Porobija, Čedo Prodanović, Vesna Puhovski, Borivoj Radaković, Ines Sabalić, Sanja Sarnavka, Seid Serdarević, Velimir Srića, Aleksandar Stanković, Ante Tomić i Danilo Vranić. Predgovor knjizi potpisala je Tanja Rudež, uvod je napisao Nikola Petković, a autor pogovora je Zoran Pusić.

Iako Pilsel, kada je riječ o izgradnji općeg dobra, izrijekom odbija podjelu društva na vjernike i nevjernike, ova njegova knjiga nesumnjivo predstavlja iznimno vrijedan prinos širenju dijaloga između tih dviju skupina te njihovu međusobnom poštovanju.

O rastancima koji su sastavni dio naših života,
o njihovim dobrim posljedicama
i načinima izbjegavanja loših

Sama riječ rastanak, kojom označavamo prekid veze, kontakta ili komunikacije s nekim ili nečim, ili nestanak mogućnosti da se po vlastitoj želji s nekim sretnemo i družimo ili prošećemo ulicama rodnoga grada, pobuđuje u većini nas osjećaj sjete i tuge.

No nisu svi rastanci ni tužni ni bolni. Katkad su puni radosti jer izlazimo iz odnosa u kojem smo bili nesretni, zapostavljeni ili čak zlostavljani. Svaki rastanak, osim onog konačnog kad prelazimo na „drugu stranu“, uvijek otvara mogućnost novih susreta, novih mjesta, novih doživljaja, novih ushita. Već to je dovoljno za tvrdnju da svi rastanci nisu tužni, a ne bi trebali biti ni ružni. Njihov oblik i kvaliteta često ovise o nama samima, pa ih stoga možemo uvijek ili gotovo uvijek učiniti barem uljudnima. Iako kod nekih rastanaka ništa nije u našim rukama jer se događaju mimo naše želje, za većinu njih možemo se pripremiti i svojim ih ponašanjem učiniti barem manje grubima ili neuljudnima.

U Knjizi rastanaka naša ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić razmatra različite vrste rastanaka i njihove uzroke, načine provedbe i posljedice. Neovisno o vrsti i uzrocima rastanka, u velikom broju prekida moguća je manje ili više uspješna psihološka priprema na mnogo toga što rastanak uključuje. Ta nam priprema olakšava samu izvedbu rastanka, a može ublažiti i povrijeđenost ili tugu koju zbog njega osjećamo. Uz mnoštvo korisnih savjeta ova će nam knjiga pomoći da se pripremimo za rastanke te tako ublažimo njihove negativne posljedice i usmjerimo se na one pozitivne.

Došlo neko takvo vrijeme, da se smrt „vrati u život“ – tako će, paradoksalnom morbidnosti, vjerojatno odgovoriti Igor Mandić na pitanje što ga je ponukalo na pisanje „Predsmrtnog dnevnika“. Ako se uzme u obzir da su promišljanja o velikim, ali prešutno zataškanim temama moderne civilizacije – tj. o starosti, samoubojstvu i smrti – danas ponajviše.

Psihodelično putovanje labirintom virtualnog i stvarnog života narativnom energijom otvara vrata nove percepcije.

Novi roman našeg poznatog kazališnog i filmskog glumca, politologa i pisca Zdenka Jelčića strastvena je i burna počast jednom, ako ne nužno slobodnijem, a onda barem prakticiranju osobne slobode u najširem smislu naklonjenijem dobu i pripadajućoj generaciji, ljudima koji su od toga vremena stvorili mit, a sami uglavnom ostali negdje u međuvremenu sretno izgubljeni.

Godine panike - dob u kojoj je djevojka prema uvriježenim društvenim kanonima već trebala zasnovati obitelj [a nije] te (1.) kad se agenda spojeva mijenja iz temelja i ljubavne avanture zamijene ozbiljni spojevi (2.), kad vam vaše tek zaručene prijateljice postaju neprijateljice (3.), kad svadbe postaju tužni podsjetnici na vaš solerski status.

Splitski razgovori Nenada Lovrića, četvrto je izdanje nakladničkog niza Bibliotheca Spalatina Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu. To su jedinstvena i autentična svjedočenja značajnih suvremenika društvenih zbivanja sa samih početaka 20.stoljeća. Autor razgovara s velikom hrvatskom glumicom Asjom Kisić, povjesničarom i profesorom Vladimirom Rismondom, spalatinistom Perislavom Petrićem, ali i s drugim zanimljivim, javnosti manje poznatim sugrađanima.

INTELEKTUALNU AUTOBIOGRAFIJU – ovdje sažetu u razdoblju od 1966. do 2013. g. – želio sam predočiti kao vrtoglavu tobogansku vožnju preko staza i bogaza tih proteklih desetljeća, kao usamljeničku plovidbu između Scile i Haridbe, vođen devizom da postupam s MINIMUMOM KOMPROMISA, ali zato s MAKSIMUMOM KONTROVERZIJA.

Ovaj treći svezak autobiografije razlikuje se od prva dva (Sebi pod kožu, 2006., i U zadnji čas, 2009.), u kojima sam razotkrivao mnogošto iz svojeg privatnog, intimnog iliti osobnoga života – djetinjstva, školovanja, studiranja, ljubavi, braka i roditeljstva – utoliko što je OKLOP OD PAPIRA napravljen od samih tekstova »koji su me obilježili i razgraničili«. Desetljećima se ta masa tekstova (kritika, feljtona, polemika, intervjua...) gomilala i slagala, stvarajući oko mojega intimnoga bića zaštitnu barijeru, oklop tvrđi od čelika, ispod kojega ostajem netaknut, poput – ribe u soli! Ovdje preobjavljujem neke tekstove koji su me tako obilježili da sam bio etiketiran (po sistemu pljuni pa prilijepi), neke koji su ostali dosele slabije poznati široj javnosti, a u kojima se razgraničavam (po sistemu MOJ RAZLAZ SA SVIMA) te brojne intervjue u kojima sam se slobodnije iskazivao nego kad literariziram činjenice (po sistemu zini, izvali pa što bude).

Dugotrajno je bilo meandriranje kroz kontradiktornosti idejno-političkih prilika, tijekom burnih i (ne)slavnih desetljeća, ali mislim da sam, »na liniji vlastite savjesti«, ovu veliku »amplitudu«, kao raspon između mladenačke euforije (1966.) i skepse (pre)zrelih godina (2013.), doveo do KATARZE zahvaljujući kojoj mogu reći kako je ovaj treći svezak autobiografije, zapravo, »MOJ OPROŠTAJ SA SVIMA«.

Jezik: njemački - Der Erzählband Engel im Abseits hat die bedeutendsten kroatischen Literaturpreise erhalten und wurde von der Kritik hoch gelobt. Fast zwei Jahre hindurch an der Spitze der kroatischen Bestsellerliste, gilt dieses Buch auch mehr als ein Jahrzehnt nach seinem Erscheinen als eines der wichtigsten kroatischen Prosawerke der Gegenwart. Mit diesem Buch hat sich Ferić an die Spitze der kroatischen Literatur gesetzt.

Jezik: nemački - Branislav Glumac’ Prosa – jene bisher veröffentlichte und jene, die sich in diesem Buch befindet – gründet auf privaten Lebensmotiven. Das bedeutet, Glumac bechreibt jede seiner Figuren, sowie jede Situation, in die der betreffende Held hineingerät, jenen Umständen entsprechend, die er sowohl als Mensch, als auch als Künstler selbst erlebt hat. Ist die Biographie eines kroatischen Schriftstellers imstande, etwas über dessen Werk auszusagen, dann ist es vor allem die Biographie von Branislav Glumac.

Diese Novellen, klar und deutlich in Standardsprache geschrie-ben, psychologisch motiviert und kommunikativ erzählt, bestäti-gen einen moder­nen und exzellenten Prosaschriftsteller.

Marijan Matković

Sex, domovina i rock 'n' roll pogled je unatrag, roman o nesputanoj mladosti prikliještenoj iluzijom slobode i stvarnošću ograničenih odabira, osobni prozor u vrijeme kad se SFRJ 'zemlja radnika, seljaka i poštene inteligencije' počela otvarati 'novim idejama' i Zapadu, koji nove naraštaje trudbenika mami glazbom, modnim i društvenim trendovima te vječitim izazovom putovanja u nepoznat svijet 'tamo vani', u inozemstvo koje je u svijesti tadašnjih generacija posjedovalo lažni sjaj mitske onostranosti. To je priča o odnosu pojedinca i sistema, vječitoj želji za bijegom izvan zacrtanih granica prisutnoj u svim vremenima i svim sistemima, o dosadi predvidivoga. SD&R'n'R propituje odnos suvremenika prema onome što je danas službena povijest, bilježi neuništivu želju prosječnog čovjeka za malim, običnim životom i njegovim ugodama, propituje prijateljstvo i domoljublje.

Knjiga “Prijapov problem” drugo je, ponovljeno izdanje remek-djela Igora Mandića koje se bavi ljudskom seksualnosti objavljeno 1999. godine u izdanju Arkzina.

Bila je to prva domaća knjiga u kojoj se na dotad nepoznat način razmatrao međuodnos pornografije, erotike, umjetnosti i književnosti. Kombinirajući esejističko pismo s izrazima koji su prirodni u svakidašnjoj komunikaciji, jedan od naših najpoznatijih polemičara, kritičara i esejista ovom je knjigom oblikovao jedan novi tip »vulgarnog eseja ili eseja o vulgarnosti«. To »razgolićeno pismo« bavi se razotkrivanjem sramom pokrivenih tema, bezočno tematizirajući opscenost koja hrani, ali i podriva, naše biće.

Nabijeni sočnim primjerima, uspaljivim metaforama i pikantnim kulturološkim zamjedbama, ovi su eseji prekretnica za slobodu pisanja protiv tabua, a mogu se čitati i kao samoživo prozno štivo.

Saga o nikome hibridna je cjelina sastavljena od niza dužih i kraćih pripovijesti u različitim formama: od novele, preko novellete, pa sve do kratke priče i poetskog zapisa. Sama je knjiga tek okvir za rasute narative: nešto kao balkanska Tisuću i jedna noć u kojoj neka neimenovana Šeherezada pripovijeda kako bi izbjegla smrti. Samo što su ove priče nastajale u periodu od dvadeset i pet godina, u trima zemljama i na dvama jezicima. I što su ovdje Šeherezada i kalif ženomrzac dva lica istog pripovjedača, koji ima baš toliko lica i perspektiva koliko u knjizi ima priča.

Njezin autor, iako ne toliko prisutan u Hrvatskoj, već godinama objavljuje knjige u Danskoj, na danskom jeziku, gdje je za spisateljski rad od Danskog umjetničkog fonda dobio niz umjetničkih stipendija. Objavljivao je eseje, prozu, poeziju i dramu. Svi ovi rodovi prisutni su i u ovoj knjizi, ako već ne samostalno, onda kao formalno-stilske refleksije. Ako je Dekameron bio Boccacciovo izmaštano sklonište od kuge koja je 1348. harala Firencom, Saga o nikome piščevo je imaginarno utočište od rata koji je Banjalukom i Balkanom harao devedesetih. Ovi tekstovi nastajali su u Banjaluci krajem osamdesetih te u Rimu i Kopenhagenu devedesetih i 'nultih' godina. Nakraju, nije moguće prenaglasiti: ova je knjiga potpuno izmišljena, baš kao i njezin autor. Vjerujte samo svojim instinktima.

Eseji iz hrvatske književnosti

Julijana Matanović među prvima je u književnu interpretaciju unijela osobnost, naznačujući kako je govor o štivima drugih i govor o samome sebi. Kao autorica koja pokazuje poseban smisao za pronalaženje detalja iz kojeg se grana tumačenje, često je pozivana da knjige svojih kolega poprati pogovornom bilješkom. Prve izabrane pogovore objavila je u knjizi Lijepi običaji. Posljednjih desetak godina u središtu njezina zanimanja su prozni naslovi u čijim se tematskim sustavima nižu pitanja povijesti, vlasti, selidbi i nepripadanja (Krsto i Lucijan). Posebnu pažnju struke izazvala je ulaženjem u tekstualne svjetove likova iz povijesti hrvatske književnosti (Tko se boji lika još).

sumnja.strah@povijest.hr sedam je novih pogovora knjigama i cjelovitim opusima njezinih omiljenih autora (J. Barnes, A. Šoljan, N. Fabrio, M. Jergović i S. Mehmedinović, J. Imamović, S. Martinović). Umjesto zaključne riječi vlastitoj knjizi autorica ispisuje priču o romanu Toranj I. Kušana.

Riječ je o čitanjima koja se odmiču dosadašnjim analizama struke i koja su jednako dobrodošla na satovima lektire, kao i u pristupima koja traže isključivo užiće u tekstu.

Svojim tumačenjima autorica iznova potvrđuje veličinu i smisao književnosti, jedino sigurno mjesto u vremenima preplavljenim sumnjama i strahovima.

Nakon iznimnog uspjeha višestruko nagrađivane pred-stave Amateri, Borivoj Radaković u Grupi ponovno progovara o malim ljudima i njihovim sudbinama. Kao i Amateri, ova crna komedija donijela je autoru nagradu za najbolji dramski tekst na Danima satire.
U središtu radnje tri su bivša novovalca – Gula, Mick i Rizbo, sada šezdesetogodišnjaci, koji se nakon podosta godina okupljaju kako bi obnovili bend. Od vremena njihove popularnosti svijet oko njih uvelike se promijenio. Svaki je doživio razočaranje u nekadašnje snove – bračne, poslovne, političke. Svježu krv u bend donosi mlada pjevačica Maja. Hoće li to biti novi početak ili još jedno prisilno uzemljenje izgubljene generacije?

Drama govori o starenju i odrastanju, ali je jednako tako i mala povijest rock 'n' rolla s mnogo reminiscencija na glazbu, način života i (nekadašnju) akciju. I ovom dramom Radaković se još jednom dokazao kao autor izrazito vješt u pisanju dijaloga i portretiranju sumorne svakodnevice kroz humor.

Svaka obitelj ima svoju priču, svoju sagu. U najvećem broju slučajeva ta se priča prenosi s roditelja na djecu, koja pak prepričavaju svojoj djeci... I tako sve dok se priča ne prekine i obično zauvijek izgubi. Tek poneka obitelj ostavi pisani trag o svojoj sagi; obično to čine velike, bogate i povijesno utjecajne obitelji čiji su obrazovani pripadnici generacijama nadopunjavali obiteljske arhive različitim vrstama dokumenata, koji su tu da bi svjedočili o njihovu postojanju.
Sarajevo je grad bujne povijesti. Zbog ratnih razaranja, požara i ljudske nebrige tijekom vremena nestao je velik broj pisanih dokumenata neprocjenjive vrijednosti. U nepovrat je otišla značajna arhivska građa.
Sarajevska obitelj Muhić koja je još od prve polovine 19. stoljeća bila nastanjena na Logavinoj, pripadala je srednjem društvenom sloju. Njezina priča ni po čemu se ne bi razlikovala od drugih da 1932. godine nije bilo događaja koji nisu bili primjereni tom vremenu i koji su ostavila traga do danas...

Nakon više od 13 godina i gotovo 550 emisija iza sebe, Aleksandar Stanković, voditelj emisije Nedjeljom u 2, najprovokativnijeg i najdugovječnijeg političkog talk-showa u Hrvatskoj, odlučio se objaviti knjigu reminiscencija na »stvari i događaje koji su se zbivali prije emisije ili poslije nje«. S tom svrhom odabrao je stotinjak gostiju te je susrete s njima uobličio u formu kratkih, anegdotalnih priča. Ne treba posebno isticati da je Stanković svoju verbalnu britkost i misaonu dovitljivost uspio zadržati i u pisanoj formi.
Ponekad razmišljam tko je koga našao, Stanković emisiju ili emisija njega.

An amalgam of utopia and despair is what characterizes An Eastern Epistolary, the work that the bookkeepers all too often mistakenly place on the shelf of political
literature. This is in fact a novel, in the sense Shklovsky and the Russian formalists saw it, bringing together fiction and a document… A whole that offers a surprising image of newer history, a kind of epopee of paradox

Jean-Baptiste Michel: Le Nouvel Observateur

Mnogi od njih kao da i ne vide sve dobro što imaju u životu, pa se stalno žale i strepe, uznemiruju sebe i druge i tako postupno sami uništavaju vlastiti mir i zadovoljstvo životom. I tim je ljudima često potrebna ne samo prijateljska, već i stručna pomoć, koju dakako ne traže, jer kako bi i mogli nekog zamoliti da im pomogne nositi teret sretne ljubavi ili dobrog zdravlja koje ih uporno ne napušta?

Knjiga "A sad… radost i veselje!" njihovo je „rame za plakanje“, priručnik koji će im uvijek biti pri ruci kako bi iz njega nešto saznali, naučili i pomogli sami sebi i postali zadovoljniji i sretniji ljudi.

Ovaj je priručnik pomalo poseban, jer je namijenjen onima koji zapravo vjeruju da im uopće ne treba. To su, naime, u većini slučajeva ljudi koji već imaju sve što bi im u životu moglo zatrebati, a ipak su nesretni i nezadovoljni. Svrha je ovog priručnika upravo pružanje pomoći tim „nesretnim sretnicima“, „zdravim bolesnicima“, „voljenim osamljenicima“ i svim ostalim „bogatim siromasima“.
U situacijama u kojima osoba koja se ne zna nositi sa srećom i uspjehom nema u blizini ni prijatelja ni stručnjaka koji bi joj u tome mogao pomoći, od koristi će joj biti ove „upute za povećanje kvalitete življenja“ ili „upute za prepoznavanje vlastite sreće“.

Joumana Haddad je ljuta. S pravom nalazi uvriježenu zapadnu predodžbu o arapskoj ženi redukcionističkom i nimalo laskavom, no i sliku projiciranu od strane mnogih bliskoistočnih žena uvelike ponižavajućom. Haddad, suvremena libanonska pjesnikinja, novinarka i urednica prvog arapskog časopisa koji eksplicitno tematizira tijelo, hrabro izjavljuje: »Biti Arapom danas podrazumijeva bivanje licemjerom. Neprekidno i opsesivno razmišljamo o seksu, no ne usuđujemo se o njemu razgovarati.«

U ovoj knjizi jedna Žena s velikim Ž izaziva dominantne stereotipe o arapskom ženstvu te u procesu dekonstruira mit o Šeherezadi, heroini 1001. noći, kao njegovom tradicionalnom i adekvatnom simbolu. Vatreno i iskreno, ovo je provokativno istraživanje i mapiranje ženskog pitanja u arapskom svijetu danas informativan i važan prilog borbi za žensku i ljudsku emancipaciju.

Tko su Djeca sadašnjice i zašto su ovdje?
Kako im možemo pomoći i kako ona mogu pomoći nama?
Ova čudesna knjiga cijeli svijet upoznaje s posebnom i nadarenom djecom koju je Meg Blackburn Losey opisala u knjizi »Djeca sadašnjice«. Ta knjiga je promijenila paradigme odgoja, poučavanja i brige o djeci te nam pokazala da ADD, ADHD i autizam možda i nisu ono čime smo ih smatrali. Knjiga je dodirnula srca roditelja, učitelja i pedagoga diljem svijeta.
Detaljni razgovori s Indigo, Kristalnom i Zvjezdanom djecom otkrivaju srce i dušu našeg budućeg naraštaja.

Ugledna hrvatska psihologinja i najprodavanija domaća autorica Mirjana Krizmanić u svojoj novoj knjizi A što sad? uči nas kako da pronađemo snagu i uspješno savladamo najstresnije i najteže životne trenutke.

Svatko od nas u jednom se trenutku svoga života nađe u začaranom krugu negativnih misli kad se suoči s ozbiljnim životnim problemima i nesrećama – kad izgubi voljenu osobu, ostane bez posla, razboli se, kad ga napusti partner ili partnerica... Katkad se s nevoljama možemo nositi sami, no katkad nam ipak treba pomoć.

Kad nam je teško suočiti se s nekom situacijom, kad ne možemo svoj problem u potpunosti podijeliti s drugima, ni s prijateljima niti sa stručnjacima, koristit će nam »upute za nevolje« profesorice Krizmanić – jednostavne afirmativne tvrdnje koje bismo trebali pažljivo pročitati, pa ih tada ponavljati sebi samima. One će nam pomoći da se lakše suočimo s problemima i potaknuti nas da se uspješnije prilagodimo situaciji u kojoj se nalazimo, pronađemo rješenje ili da jednostavno prihvatimo promjenu.

Iskoristite svoje i tuđe emocije za poslovni uspjeh i životnu sreću.

I u poslu i u privatnom životu često smo izloženi različitim stresnim situacijama i nepravdama, često se ne znamo postaviti prema nadređenima i kolegama koji nas iskorištavaju – jednostavnije rečeno, katkad se ne uspijevamo nositi sa svime što nas snađe.

Živimo u doba globalne svjetske krize i recesije, u vremenu velikih promjena i neizvjesnosti, u stalnoj smo potrazi za srećom, novcem ili nekim nedostižnim idealima. U takvom užurbanom tempu života i poslovanja negdje putem izgubili smo moć da upravljamo svojim emocijama i često nam se događa da emocije upravljaju nama, umjesto mi njima.

Knjiga "Živjeti prema emocijama" mr. sc. Sandija Krstinića, dr. med., pomoći će nam da se upoznamo sa svojim emocijama i naučimo ih kontrolirati kako bismo bili uspješniji, zadovoljniji, sretniji i humaniji. Ovaj priručnik uz to poučava i kako očuvati zdravlje i zdravo se hraniti, kako graditi kvalitetne odnose na radnome mjestu, bavi se poslovnim putovanjima, seksualnošću i još mnogočime...

Donosi i originalnu kartu emocija za četiri osnovna poslovna procesa, koja će nam pomoći da naučimo upravljati svojim i tuđim emocijama. Razotkriva poslovne poteze i odluke koje dovode do propasti tvrtki i osobnog bogaćenja na štetu cijeloga društva te objašnjava kako je nastala globalna kriza u kojoj danas živimo.

Godinama već, Aleksandar Stanković, u vreme porodičnog ručka, seče na rezance raznorazne (visoke) goste ovog nadasve dinamičnog političkog talk showa koji uspešno pospešuje varenje njegovog mnogobrojnog auditorijuma širom čitavog našeg regiona. Ono što je, međutim, istoj toj publici godinama ostajalo nepoznato jeste da Stanković ujedno i piše o njima. Narativna poezija ili forma kratke, poetizovane priče čini se idealnim formatom za ono što Stanković ima da doda o svim tim (anti)-junacima naših dana koji se smenjuju s druge strane onog njegovog famoznog stola u tv-studiju, svim tim našim, vašim, njihovim preambicioznim političarima s misijom, «poštenim» tajkunima, prodanim dušama, autoritarnim gradonačelnicima, državotvornim umetnicima, zvezdama i zvezdicama, budućim premijerima, ratnim zločincima, ubicama i budalama.

Antologija novije srpske poezije (1988 – 2008)

Miloševićeva selektorska ponuda u antologiji novijega srpskog pjesništva "Iz muzeja šumova", uz vrlo instruktivan predgovor koji uspijeva obuhvatiti tekst i kontekst, odgovorno i kompetentno nastoji, s jedne strane, antagonirati autore stasale krajem osamdesetih i početkom devedesetih 20. stoljeća kroza njihova pjesnička oprimjerenja, njihove poetske ideologije, a s druge doznačiti refleks jake društvene zbilje na njihov tekst, što dakako važi i obratno.

Dva života, jedno detinjstvo: Rifat, zvani Riki, i Arben odrastaju na Kosovu. Letargiju života na samom rubu druge Jugoslavije koja se ubrzano raspada više osećaju nego što o njemu nešto znaju. Međutim, iako su potpuno različiti, povezuje ih istovetna želja za nekim drugim, boljim životom, bilo u domovini, bilo na mestu iz snova mnogih generacija – u bogatoj Evropi ili Americi.
Često se u prvencu Beča Cufaja - najistaknutijeg među kosovskim piscima mlađe generacije - pominje to kako bi stvari jednom trebalo da izgledaju; budućnost oba junaka ove knjige mami svojim sjajem. Međutim, ka takvoj budućnosti oni kreću potpuno različitim putevima: Riki jedne noći u društvu prijatelja beži od kuće; uvek zamišljenog Arbena, s druge strane, na inicijativu njegovih roditelja, transportuju iz zemlje. U Nemačkoj, u kojoj se njih dvojica napokon sreću, od sjaja je, međutim, ostala samo nedostižnost. Riki svoju sreću iskušava kod starijih dama kao žigolo iz predgrađa, Arben sebe vidi kao budućeg pisca, ali tone sve dublje u provaliju između praznih pivskih flaša i prepunih pepeljara.
Beč Cufaj uverljivo pripoveda ovu dinamičnu i potresnu priču o neobičnom paru mladih emigranata koji na tragikomičan način pokušava da ne zaboravi svoje snove.