DOMAĆE KNJIGE

Posljednja decenija XX vijeka za muslimane Balkana bila je slična posljednjim decenijama XIX vijeka: ranije državne cijeline su se cjepale, muslimani su protjerivani iz svojih zavičaja, simboli njihovih identiteta sistematski su uništavani, negdje izvan Balkana nastajale su nove dijaspore a međunarodne organizacije slale su na jugoistok Evrope humanitarne misije i istražne komisije. Nakon stotinu i više godina života različitih muslimanskih vjersko-etničkih skupina unutar balkanskih nacionalnih država oživljene su slike iz osmanlijsko-ruskog rata 1877-1878. i balkanskih ratova 1912-1913. godine.

Ova zbirka tekstova, dokumenata i svjedočenja ima za cilj da rezimira historiju muslimana Balkana tokom XX vijeka i da sudbine pojedinih muslimanskih vjersko-etničkih grupa posmatra u regionalnoj perspektivi. Pošto je glavno pitanje za muslimane Balkana tokom proteklog vijeka bilo očuvanje fizičkog i kulturnog identiteta, cijela knjiga koncentrira se na ovaj domen. Ostali aspekti historije muslimana Balkana, ma koliko bili značajni, izvan su njenog fokusa.

U knjizi možete pronaći poglavlja poput: Fikreta Karčić “Istočno pitanje”; Justin McCarthy “Stanovništvo osmanlijske Evrope prije i posle pada Carstva”; Kemal H. Karpat “Hidžret iz Rusije i sa Balkana: proces samodefiniranja u kasnoj Osmanlijskoj državi”; Kemal H. Karpat “Građanska prava muslimana Balkana”; Fikret Karčić “Islamska obnova na Balkanu 1970-1972”; Micheal Sells “Vjera, historija i genocid u Bosni i Hercegovini”; Makedonija 1912. “Carnegie Report: Stradanje makedonskih muslimana tokom Prvog balkanskog rata”; Ratni izveštaji Lava Trockog, kao i mnoga druga.

Knjiga “Muslimani Balkana: “Istočno pitanje” u XX Vijeku” objavljena je uz pomoć Centra za napredne studije iz Sarajeva.

Teorija ciljeva Šerijata je, bez sumnje, ukorijenjena u tekstualnim normama Kurana i Sunneta, ali za njima se često traga i u okviru opće filozofije i ciljeva tih propisa, često iza samoga teksta. Fokus nije toliko na riječima i rečenicama teksta koliko na cilju i intenciji koji se zagovaraju i koji su podržani. Poredeći pravnu teoriju izvora iz uul al-fiqha, maqaid aš-šaria nisu opterećeni metodičkim tehnikalijama, niti literalističkim čitanjem teksta.

Mohammad Hashim Kamali


Ciljevi i intencije Šerijata objašnjavaju mudrost koja stoji iza propisa, kao što je podupiranje društvene kohezije, što je jedna od mudrosti koja stoji iza davanja zekata, dobročinstva prema komšijama i pozdravljanja ljudi selamom… Pristup utemeljen na konceptu maqa?ida posmatra pravne probleme na višem stadiju poimanja, i shodno tome, prevazilazi (povijesno) razilaženje između islamskih pravnih škola te podstiče naročito potrebnu kulturu pomirenja i mirne koegzistencije.

Jasser Auda

Već dugo vremena ne postoji ozbiljno promišljanje islama. Muslimani se udobno oslanjaju, odnosno vraćaju na stara tumačenja islama isuviše dugo.

Transformacija islama u političku ideologiju utemeljenu u državi ne samo da ga lišava svakog moralnog i etičkog sadržaja nego taj čin većinu muslimanske povijesti pretvara u neislamsku. Isto tako, kada neki islamisti ponovno otkrivaju “zlatnu prošlost”, oni to čine s ciljem da omalovaže sadašnjost i narugaju se budućnosti.

Intelektualci su tek grupa ljudi u bilo kojem društvu koji, za razliku, od stučnjaka i profesionalaca, sistemski i konstantno pokušavaju sagledati stvari u jednoj široj perspektivi, u pogledu njihovih međusobnih odnosa, interakcije ali i u pogledu njihovog totaliteta. Upravo zbog ovoga intelektualci uvijek bivaju na čelu novog mišljenja i novih sinteza.

Kada se ishod kontradikcije, složenost i haos spoje s ubrzanim promjenama, jedini izvjestan ishod je – neizvjesnost. U normalnim vremenima malo toga je neizvjesno i time se da upravljati. Ali, u postnormalnim vremenima nesigurnost je u središtu svega.

Zijaudin Sardar je jedan od najznačajnijih mislilaca današnjice čije polje interesovanja uključuje studije budućnosti, filozofiju znanja i nauke, kulturološke studije i muslimansko mišljenje. Zijaudin Sardar je dosada objavio ili priredio, sam ili u koautorstvu, preko 35 veoma zapaženih knjiga, među kojima se izdvajaju: The Future of Muslim Civilisation (1979), Islamic Futures: The Shape of Ideas to Come (1985), Postmodernism and the Other (1998), Orientalism (1999), Why Do People Hate America? (2002). Britanski časopis Prospect svrstao ga je u 100 najvažnijih javnih intelektualaca Velike Britanije.

Skoro pola milenija, Osmanlije su upravljali jednim od najraznolikijih carstava u historiji. Ovo polietničko i multireligijsko društvo je začuđujuće dobro funkcionisalo. Muslimani, kršćani i Jevreji su jedni uz druge izvršavali svoje vjerske dužnosti i izučavali nauku obogaćujući tako svoje međusobno različite kulture.

Svi podanici ovog Carstva imali su, u različitom obimu, otvorena vrata za napredak i uspjeh. U vrijeme svog vrhunca, Osmanlije su stvorili društvo koje je omogućilo veliki stepen regionalne autonomije, ali je u isto vrijeme postojala fiskalno održiva i vojno jaka centralna vlast sa izrazito velikim finansijama. Osmansko carstvo je klasični primjer pluralnog društva.

Uz sve svoje mahane, pluralna društva su uistinu omogućila različitim zajednicama ljudi da žive zajedno uz minimalan broj krvoprolića. Takva društva su ostvarila veliki uspjeh na tom polju, ako ih uporedimo sa nacionalnim državama koje su ih naslijedile. Posljednjih godina, naučnici su se posvetili izučavanju etniciteta i etnički raznolikih država potaknuti saznanjem o brojnim etničkim sukobima.

Nažalost, većina ovih studija je historijski i geografski ograničena. One se rijetko osvrću na islamski svijet, uprkos činjenici da je jedna od najtrajnijih multietničkih država bilo posljednje islamsko, odnosno Osmansko carstvo. Upravo ova istraživanja nastoje odgovoriti ovim potrebama.

Mir i spokoj u životu novinara i društvenog analitičara Basira potpuno urušavaju misteriozna elektronska pisma koja on sve češće prima u trenucima osame, a u kojima ga nepoznata osoba moli za pomoć. Njegov nemir se polako pretvara u strah kada primećuje da se ta pisma čudno povezuju s mnogim događajima iz njegovog okruženja. Sve to delimično utiče i na njegova misaona lutanja po zemljama Istoka. Nakon iznenadnog nestanka najbližeg kolege i prijatelja koji mu prethodno poverava važan zadatak, Basir saznaje da je upleten u veoma zagonetne okolnosti iz kojih se neće lako izbaviti.


Do mira i blaženstva dospeva se konstantnom borbom sa sopstvenim mislima, strastima, ali i sa svim pretnjama i izazovima s kojima se suočavamo. Roman Sunce u senci,kao svojevrsni roman misterije sa naglašenom filozofskom pozadinom, tajnovito nam opisuje sve emocije koje ta borba sa sobom donosi. Uvodi nas u jedan drugačiji svet u kojem ćemo možda ugledati i sebe, ono što zaista jesmo. Jer mi smo danas samo senka koja je zaboravila gde je svetlost – senka koja je u sopstvenoj tami izgubila sunce.

U knjizi ANĐEO POVIJESTI I MESIJA DOGAĐAJA: UMJETNOST-POLITIKA-TEHNIKA U DJELU WALTERA BENJAMINA autor se bavi sustavnim tumačenjem mišljenja koje predstavlja jedan od najznačajnijih priloga suvremenosti. Pristup Benjaminu razvija se imanentno iz uvida kako svi njegovi pojmovi, figure i misaone konstelacije najavljuju doba tehnosfere kao doba slikovnih konstrukcija, nestanka aure umjetničkoga djela i mesijansku politiku slobode i pravednosti. Ovo nije uobičajena monografski koncipirana studija s ambicijom da bude tek jedna u nizu knjiga o prekretnom filozofu-umjetniku 20.

stoljeća, čije su ideje otvorile nove horizonte u promišljanju umjetnosti-politike-tehnike i ostavile duboki trag u aktualnim raspravama o nasljeđu modernosti i njegovim paradoksima i aporijama. Paić nastoji dovesti u vezu kritiku metafizike u Heideggera s Benjaminovim projektom artikulacije spasonosnoga događaja u samoj biti modernoga svijeta. Što još uopće preostaje od Benjaminova mišljenja za složenost života tehnogenetski stvorenoga i vizualno predstavljenoga? Ni melankolija za izgubljenim svijetom čudesne modernosti niti posljednji udar „božanskoga nasilja“ s onu stranu suverenih nacija-država. Ostaje mogućnost za suvremeno mišljenje kao traganje za nadolazećim događajem otvorenosti slobode bez redukcije na društvo i sve njegove mitske opsjene.

Životinje na farmi, priča u stihu na engleskom, kreativna vežbanja na kraju