Roman srpskog pripovedača iz epohe realizma Borisava Stankovića govori o nesrećnoj sudbini lepotice Sofke, koja potiče iz nekada ugledne vranjske porodice.
Radnja romana iz 1880. godine prati život petogodišnje devojčice Hajdi koja je ostala bez roditelja, te odlazi da živi na Alpe, kod svog posve čudnog dede. “Hajdi” je najpoznatije delo švajcarske književnosti i jedno od najprodavanijih romana na svetu.
Verovatno najpoznatije delo jednog od naših najvećih komediografa Branislava Nušića, bezbroj puta izvođeno i ekranizovano. “Gospođa ministarka” govori o bolesti današnjeg i ondašnjeg društva, o političkoj i društvenoj situaciji, o porodičnim i životnim vrednostima i na maestralan način ismeva ljudske mane: glupost, pohlepu, iskorišćavanje drugih, neobrazovanost… Zbog toga je ova Nušićeva komedija, kao i sve druge, svevremenska.
Najlepše bajke Grozdane Olujić. Knjiga sadrži 21 bajku, koje su grupisane u četiri tematska ciklusa:
Vilinski prah – četiri bajke u kojima su likovi vile, vilenjaci i patuljci.
Staklene kule – bajke o deci u gradu.
Od školjke do zvezde – bajke o čudesnim bićima – morskim i nebeskim, koja čeznu za svetom ljudi zbog koga žrtvuju sve što imaju.
Glasam za ljubav – bajke o različitim vrstama ljubavi: prema pticama, lutkama i životu.
Neke od bajki u ovoj zbirci su: Sedefna ruža, Nebeska reka, Mesečev cvet, Dečak koji je tražio sreću, Mesečeva princeza, Varalica i smrt, Zvezda u čijim grudima je nešto kucalo, Vilina kutijica…
Jedan od najboljih pisaca iz doba realizma - Milovan Glišić rođen je 6. januara 1847. godine u selu Gracu, kraj Valjeva. Škole u selu nije bilo i nije se mogao redovno školovati, ali su ga roditelji osposobljavali za život onim što je najbolje u njima. Otac guslar i majka, darovit usmeni pripovedač, naučili su ga da piše orlovom perom. Tako pripremljen Milovan je u Valjevu primljen u drugi razred osnovne škole. Sa sedamnaest godina, 1864. stupio je u prvi razred Beogradske niže gimnazije.
Siromašan, Glišić se oslanjao samo na sebe. Godine 1865. umire mu otac. Bio je đak i sluga, posluživao po imućnijim kućama, prao sudove, ponekad zabavljao decu, radio je svašta samo da bi imao krov nad glavom. Ipak, bio je dobar đak. Njegovo interesovanje nije se svodilo na školske predmete, čitao je sve, a učio je ruski, nemački i francuski.
Po završenoj gimnaziji, 1870. godine, počeo je da studira tehniku. Tada je ušao u javni život, kao urednik satiričnog lista "Vragolan" i član pokreta Svetozara Markovića. Uhapšen je 1872. kao protivnik režima. Zbog materijalne nemaštine on je te godine napustio tehnički i prešao na filološko-istorijski odsek Velike škole. Međutim, studije je napustio 1875. godine.
Početak njegove karijere označava služba pomoćnika urednika "Srpskih novina". Godine 1875. književni list "Otadžbina" štampa mu prve pripovetke. Posle smrti Đure Jakšića, 1871. godine, postavljen je za korektora Državne štamparije. Dramaturg Narodnog pozorišta u Beogradu postao je 1881, 1898. je penzionisan, a 1900. godine vraćen je u državnu službu kao pomoćnik upravnika Narodnog pozorišta. To je bio najveći položaj koji je postigao. Umro je 20. januara 1908. u Dubrovniku.
Najznačajniji deo Glišićevog rada predstavljaju pripovetke. Svoje satire stvarao je na motivima koji su bili prirodni odjeci društvene stvarnosti. Njegove najznačajnije pripovetke su "Glava šećera", "Zloslutni broj", "Podvala", "Svirač", "Šetnja", "Prva brazda", "Tetka Desa", "Sigurna većina", "Brata Mata", "Novi Mesija" i druge.
“Narodni poslanik” - prva Nušićeva komedija, ide u red njegovih vrhunskih ostvarenja. Zanimljiva je istorija i sudbina ove komedije. Komad je išao od upravnika Narodnog pozorišta (M. Popović Šapčanin) do recenzenata (Milovan Glišić i Laza Lazarević), od jedne do druge instance, da bi najzad, 19. oktobra 1896. godine, gotovo deceniju i po otkako je napisan, bio prikazan na zadovoljstvo publike - pred punim pozorištem i uz određene primedbe kritike. Ili - po rečima samog Nušića, „dok je moj “Narodni poslanik” putovao iz kancelarije u kancelariju ili se baškario po policijskim fijokama, dotle je vreme naglo odmicalo, godine prolazile, život se menjao". Jedan od razloga životvornosti Nušićevog komičnog teatra svakako je i u tome što pojedini poroci koje je tako inventivno naslikao nisu iščezli ni u naše dane. Ipak, najveća tekovina njegove komediografije jeste životvorni i neuništivi smeh, a upravo je u tome i najveća mera humanosti. Po tome je Nušić (1864-1938) savremen i svevremen, kao i svi veliki komediografi od antike do danas.
„Hajduk Stanko” je istorijski roman u kome je opisano junaštvo srpskog naroda i njegova borba za oslobođenje od Turaka. Pored opisa života ljudi tog vremena i pominjanja znamenitih istorijskih ličnosti koje su ga obeležile, roman prati i ljubavnu priču glavnog junaka i njegove izabranice Jelice. Okosnicu priče predstavlja sukob dvojice najboljih prijatelja, njihova zavada, a onda i izdaja, koja i tera glavnog junaka da se odmetne u hajduke.
Roman koji je prvobitno nastao kao oštra kritika englekog društva, vrlo brzo je postao jedan od nezaobilaznih romana za decu. Fantastični svet Liliputa, zemlje patuljaka, i Brobdingnaga, zemlje divova. Kakva je sva čudesa video Guliver na svom lutanju morima, kakve je avanture doživeo saznaćete ako zajedno sa njim zaplovite stranicama ove knjige. Ovaj roman, prerađen posebno za decu, zadržao je najveći deo originalnih doživljaja nemirnog moreplovca, ali je pri tom vođeno računa da se zadrži fantastika,a odstrane satirični elementi originalnog dela.
Nikoletina Bursać nije tamo neki običan vojnik ili partizan, on je "svojevrsni brđanin", "strašni Nidžo" "mitraljezac golubijeg srca". Budite sigurni da ćete ga zavoleti.
Otkrite zašto je slavni mačak napustio mlinara Trišu, kako je uz pomoć prijatelja miša Proroka i psa Šarova, uspeo da izbegne sve nevolje koje su ga u ovoj avanturi snašle i uspeo da se živ i zdrav vrati u mlin.Ovi doživljaji slavnog mačka Toše i njegovih prijatelja Miša proroka i psa Šarova napisani su uz pomoć Tošina dnevnika, koji je pronađen iza pseće kućice čuvenog buvolovca Žuće, pod samom krošnjom jedne jelke.
Mačak Toša i stari vodeničar Triša žive u miru i slozi, ali jednog dana dedi nestaje sočno parče slanine. Mačak je omastio brk ne sluteći da će tako zapasti u veliku nevolju. Na svom putu izbavljenja mačak doživljava nezaboravne avanture, a njegov dnevnik je svedočanstvo da i najveći neprijatelji, mačka, miš i pas mogu postati nerazdvojni prijatelji.
Prema sećanjima jednog crnačkog roba Harijeta Bičer Stou piše roman Čiča Tomina koliba koji je zbog svoje tematike poprimio istorijske razmere, nateravši mnoge savremenike da razmišljaju o težini i besmislu crnačkog ropstva. Gospodin Šelbi biva primoran da proda svog odanog crnca Čiča Tomu i tada počinje zaplet koji se završava Tominom smrću. U ovoj priči saznaćete kako su živeli američki robovi, kako su se borili za sebe i svoju decu, ali i različite ćudi robovlasnika, od velikodušnosti do svireposti.