Proizvodi

Damir Karakaš rođen je 1967. u Lici. Živeo je u Zagrebu, Splitu, da bi 2001. prešao u Francusku. Harmoniku svira od svoje osme godine, i to unikatni lički repertoar.

Uz Roberta Perišića, Karakaš je kultni pisac nove hrvatske scene, potpuno originalan u svom književnom stilu, kao neki balkanski Dovlatov.

Od svog dnevnika emigranta napravio je rialiti-roman, u sklopu multimedijalnog projekta, koji, po njegovim rečima, „ispituje mogućnosti komunikacije stranca / pisca / svirača / performera s novom okolinom… Projekat uključuje ulični performans, fotografiju, muziku, literaturu, život.“

Po Karakaševoj knjizi „Kino Lika“ snimljen je ove godine film. Sada živi u Parizu.

"Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica, pored Brinja u Lici. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi, zbirke priča Eskimi, Pukovnik Beethoven i Kino Lika, i romane Kombetari, Kako sam ušao u Europu, Sjajno mjesto za nesreću, Blue Moon, Sjećanje šume, Proslava, Okretište, i Potop. Dobio je više književnih nagrada za roman Sjećanje šume, za Okretište je dobio nagradu „Meša Selimović“ za najbolji roman 2021, a Iste godine dobio je u Italiji prestižnu književnu nagradu „Premio ITAS del Libro di Montagna“ za roman Sjećanje šume. Piše pozoriišne komade koji se izvode u Hrvatskoj i inostranstvu. Prevođen je na desetak jezika. Živi u Zagrebu.

Lička trilogija Damira Karakaša nastala je tokom više od jedne decenije. Kino Lika (2001), Eskimi (2007), i Pukovnik Beethoven (2012) sadržaj su ove fascinantne knjige. Po zbirci priča Kino Lika, snimljen je istoimeni, višestruko nagrađivani film, u režiji Dalibora Matanića. „Hard core i akcija iz pera ličkog Marqueza. . . Knjiga koja ide do kraja. . . Kamen temeljac za hrvatski seoski undergraund. . . Tma i tmuša neprebolna. . . Upozorenje: držati izvan domašaja djece i malo-građana. . . “ (Robert Perišić) „Zbirka priča Kino Lika Damira Karakaša u vrijeme izlaska bila je drukčija od svega što se u Hrvatskoj pisalo i potresla je književnu scenu poput struje. . . “ (Jurica Pavičić) „Plemenit divljak velikog srca. Pisac takve ekspresije, da se smrzneš. . . “ (Velimir Visković) „Ove priče možete obožavati ili mrziti jer vas gotovo fizički bole, no nikako ne možete ostati ravnodušni. . . “ (Jagna Pogačnik) „U izuzetno dojmljivim slikama jači i od Tarantina. . . “ (Damir Pilić) „Cvijet među krompirima. . . “ (Dražen Ilinčić) „Karakaš je jednostavan, reduciran i efikasan. Ma što efikasan – ubojit!. . . “ (Jasen Boko)
autor ilustracije na koricama Fransisko Goja (1746-1828)"

Okretište je bolno dirljiva knjiga u kojoj se autor suočava s traumom posle napada koji ga je gotovo stajao života. Bez spektakla i senzacionalizma, s brutalnim činom u nagoveštajima – jer književnost je za Karakaša oduvek bila jezik, a ne puko opisivanje događaja – ovaj roman prikazuje osećaj nemoći, ranjivosti, paranoje i gneva. Reč je o dosad najintimnijem Karakaševom delu koje se bavi pronalaženjem mehanizama za vraćanje poverenja u ljude uprkos teškoj psihofizičkoj traumi.Okretište, remek-delo pisca poznatog po sažetom izrazu, predstavlja njegovu književnu „borbu na život i smrt“.

Svojim najnovijim romanom Proslava Damir Karakaš vraća se među sene i magle, tišinu i zvukove, boje i mirise zavičajnog krajolika i njegovih ljudi i vodi nas na napeto putovanje kroz vreme, prirodu i običaje, putovanje na kojem, ipak, kao da sve stoji.

U širokom vremenskom luku romana, kraj jednoga rata nagovešta iskustva novih stradanja, a surovost svakodnevice u kojoj preživljavanje ne ostavlja mnogo prostora za promenu pokazuje svu kompleksnost ljudskog postojanja, zgusnutog u pesničkoj slici s kraja prostora i vremena.

Nakon velikog uspeha romana Sjećanje šume, Damir Karakaš i Proslavom dokazuje da je jedan od vodećih savremenih pisaca i budući klasik hrvatske književnosti.



„Pisac virtuozno karakterizira svog bezimenog junaka, u nekoliko riječi i poteza, bez epskih zahvata, objašnjenja, dokumenata, datuma i velikih činjenica. Karakaš Proslavu piše na način i u duhu vrhunaca naše modernističke književnosti iz onih poslijeratnih desetljeća i iz vremena u kojem su južnoslavenski pisci otkrivali Sartrea i francuski egzistencijalizam.“
Miljenko Jergović



„Karakaš je pišući o siromašnom i trpkom kraju surove klime, bespoštednog siromaštva, beskompromisne neprosvećenosti i ispod grubih rituala, običaja i uverenja neretko zatomljene ljudskosti, i ovaj put išao do kraja i nešto dalje, toliko daleko da bi i famozni Tomas Berhard ustuknuo i curiknio. Ali Karakaš jok! Na toj tački gde se naš zamišljeni Berhard već osvrće u panici, Ličanin tek kao da se zahuktava. Karakaš je jedan od naših najboljih romanopisaca.“
Teofil Pančić, Vreme

„Karakaš je Proslavom ispisao pravo književno remek-djelo, kratku odu humanosti, ljubavni roman, povijesno štivo, knjigu upozorenja na zlo koje ponovno sve glasnije huči iz prikrajka.“
Gea Vlahović, Express

„Roman dubokog značenja i elementarne literarne ljepote.“
Denis Derk, Večernji list

„Mračno opojno štivo literarnog čarobnjaka.“
Marinko Krmpotić, Novi list

Novi roman Damira Karakaša, koji je, uz Roberta Perišića, jedno od najjačih imena hrvatske književne scene. Zbivanja u životu mladog rokabilija početkom devedesetih, pred sam rat, zlo koje odjednom otvoreno pomalja svoju njušku iz naizgled običnih, svakodnevnih događaja, sve to čini ovu knjigu najzrelijim Karakaševim delom.

Junak Sjajnog mjesta za nesreću preživljava kao ulični karikaturista, ali on je zapravo mladi, nadobudni hrvatski pisac koji je došao u Pariz da uspije. Ovaj život na putu trebalo bi da bude samo privremen, ali inercija svakodnevnog preživljavanja junaka sve dublje gura prema trbuhu Pariza i njegovim živopisnim likovima. Ovo je roman o novoj Europi i starim odnosima moći, roman s dna Europske unije gdje se emigrantski puk snalazi kako zna: neki rade na crno za dvojicu, neki razmatraju druge, još manje legalne opcije... Karakaš je napisao moćnu knjigu, čitku i dinamičnu, sočnu i na svoj način emotivnu."Robert Perišić.