DOMAĆE PRIČE I PRIPOVETKE

Saga o nikome hibridna je cjelina sastavljena od niza dužih i kraćih pripovijesti u različitim formama: od novele, preko novellete, pa sve do kratke priče i poetskog zapisa. Sama je knjiga tek okvir za rasute narative: nešto kao balkanska Tisuću i jedna noć u kojoj neka neimenovana Šeherezada pripovijeda kako bi izbjegla smrti. Samo što su ove priče nastajale u periodu od dvadeset i pet godina, u trima zemljama i na dvama jezicima. I što su ovdje Šeherezada i kalif ženomrzac dva lica istog pripovjedača, koji ima baš toliko lica i perspektiva koliko u knjizi ima priča.

Njezin autor, iako ne toliko prisutan u Hrvatskoj, već godinama objavljuje knjige u Danskoj, na danskom jeziku, gdje je za spisateljski rad od Danskog umjetničkog fonda dobio niz umjetničkih stipendija. Objavljivao je eseje, prozu, poeziju i dramu. Svi ovi rodovi prisutni su i u ovoj knjizi, ako već ne samostalno, onda kao formalno-stilske refleksije. Ako je Dekameron bio Boccacciovo izmaštano sklonište od kuge koja je 1348. harala Firencom, Saga o nikome piščevo je imaginarno utočište od rata koji je Banjalukom i Balkanom harao devedesetih. Ovi tekstovi nastajali su u Banjaluci krajem osamdesetih te u Rimu i Kopenhagenu devedesetih i 'nultih' godina. Nakraju, nije moguće prenaglasiti: ova je knjiga potpuno izmišljena, baš kao i njezin autor. Vjerujte samo svojim instinktima.

Nakon više od 13 godina i gotovo 550 emisija iza sebe, Aleksandar Stanković, voditelj emisije Nedjeljom u 2, najprovokativnijeg i najdugovječnijeg političkog talk-showa u Hrvatskoj, odlučio se objaviti knjigu reminiscencija na »stvari i događaje koji su se zbivali prije emisije ili poslije nje«. S tom svrhom odabrao je stotinjak gostiju te je susrete s njima uobličio u formu kratkih, anegdotalnih priča. Ne treba posebno isticati da je Stanković svoju verbalnu britkost i misaonu dovitljivost uspio zadržati i u pisanoj formi.
Ponekad razmišljam tko je koga našao, Stanković emisiju ili emisija njega.