Do you need help?
For more information or help with your purchase, please feel free to contact us.
Šifra artikla: 247921
ISBN: 9788661450990
Jedan od najvećih putnika današnjice, kojem je osim životne ljubavi putovanje odavno postalo i profesija i književni kredo, geopoetičar i „kum“ beogradskoj kući Geopoetika s početka devedesetih, napisao je novu knjigu hodočašća po evropskom kontinentu. Među opisima delova „garderobe“ ove Stare dame našlo se i nešto „odevnih predmeta“ iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske. No, tu su i skandinavski predeli, poseta Trstu, Galiciji, Parizu, Veneciji... Knjiga počinje i završava se posetom njegovoj rodnoj Škotskoj (da podsetimo, Vajt decenijama živi u francuskoj Bretanji). Svoj sopstveni gost? Da, jer cela knjiga odiše čudnovatim odmakom od samoga sebe, pa i slika koje se opisuju... kao da je reč o nekom ubrzanom putovanju, prolasku kroz već viđeno, potvrđivanju već znanog. Doduše, ako je ikome svet poznat – onda bi to trebalo da je Kenetu Vajtu. Otud je svejedno na koje vreme se odnose putešestvija po Beogradu, Puli, obodu Balkana, Jadrana ili raznih severnih mora Evrope: to su pre svega susreti s ljudima i prirodom. Čitaoci Vajtovih knjiga setiće se da je ovaj redosled u većini njegovih ranijih knjiga bio, ipak, obrnut!
Ideja za zajednički naslov ovim putopisima nalazi se u tzv. Gvidovoj mapi iz 1119. godine čiji je autor bio Gvido iz Pize, a na kojoj je oslikana kolorna, čudnovata i maštovita mapa sveta, a pre svega tri kontinenta: Evrope, Afrike i Azije. Karta se čuva u Kraljevskoj biblioteci Belgije u Briselu i ona je glavni inspirator ovom hodočašću: ono je em asketski šturo (čak i u jeziku) em ima svoje suštinsko, metajezgro u prevashodno i ovde nedosledno zastupljenom posebnom prostoru – na Mediteranu.
Ideja za zajednički naslov ovim putopisima nalazi se u tzv. Gvidovoj mapi iz 1119. godine čiji je autor bio Gvido iz Pize, a na kojoj je oslikana kolorna, čudnovata i maštovita mapa sveta, a pre svega tri kontinenta: Evrope, Afrike i Azije. Karta se čuva u Kraljevskoj biblioteci Belgije u Briselu i ona je glavni inspirator ovom hodočašću: ono je em asketski šturo (čak i u jeziku) em ima svoje suštinsko, metajezgro u prevashodno i ovde nedosledno zastupljenom posebnom prostoru – na Mediteranu.
924,00 RSD
Dodatnih 10% popusta na tri i više kupljenih artikala sa naznačenim količinskim popustom.
Izaberi količinu
Karakteristike
Vrednost
Kategorija
PUTOPISIAutor
Kenet VajtTežina
0,5kg
Izdavač
Pismo
Latinica
Povez
Broš
Broj strana
166
Format
13x20
Godina
2012
Jedan od najvećih putnika današnjice, kojem je osim životne ljubavi putovanje odavno postalo i profesija i književni kredo, geopoetičar i „kum“ beogradskoj kući Geopoetika s početka devedesetih, napisao je novu knjigu hodočašća po evropskom kontinentu. Među opisima delova „garderobe“ ove Stare dame našlo se i nešto „odevnih predmeta“ iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske. No, tu su i skandinavski predeli, poseta Trstu, Galiciji, Parizu, Veneciji... Knjiga počinje i završava se posetom njegovoj rodnoj Škotskoj (da podsetimo, Vajt decenijama živi u francuskoj Bretanji). Svoj sopstveni gost? Da, jer cela knjiga odiše čudnovatim odmakom od samoga sebe, pa i slika koje se opisuju... kao da je reč o nekom ubrzanom putovanju, prolasku kroz već viđeno, potvrđivanju već znanog. Doduše, ako je ikome svet poznat – onda bi to trebalo da je Kenetu Vajtu. Otud je svejedno na koje vreme se odnose putešestvija po Beogradu, Puli, obodu Balkana, Jadrana ili raznih severnih mora Evrope: to su pre svega susreti s ljudima i prirodom. Čitaoci Vajtovih knjiga setiće se da je ovaj redosled u većini njegovih ranijih knjiga bio, ipak, obrnut!
Ideja za zajednički naslov ovim putopisima nalazi se u tzv. Gvidovoj mapi iz 1119. godine čiji je autor bio Gvido iz Pize, a na kojoj je oslikana kolorna, čudnovata i maštovita mapa sveta, a pre svega tri kontinenta: Evrope, Afrike i Azije. Karta se čuva u Kraljevskoj biblioteci Belgije u Briselu i ona je glavni inspirator ovom hodočašću: ono je em asketski šturo (čak i u jeziku) em ima svoje suštinsko, metajezgro u prevashodno i ovde nedosledno zastupljenom posebnom prostoru – na Mediteranu.
Ideja za zajednički naslov ovim putopisima nalazi se u tzv. Gvidovoj mapi iz 1119. godine čiji je autor bio Gvido iz Pize, a na kojoj je oslikana kolorna, čudnovata i maštovita mapa sveta, a pre svega tri kontinenta: Evrope, Afrike i Azije. Karta se čuva u Kraljevskoj biblioteci Belgije u Briselu i ona je glavni inspirator ovom hodočašću: ono je em asketski šturo (čak i u jeziku) em ima svoje suštinsko, metajezgro u prevashodno i ovde nedosledno zastupljenom posebnom prostoru – na Mediteranu.
Poslednje ocene proizvoda
Trenutno nema ocena za ovaj proizvod.
Šifra artikla: 247921
924,00 RSD
























