„Ravna gora nikada nije imala bilo kakvu skupinu manastira, a u fizičkom pogledu čak nije ni planina. Ako se posmatra samo reljef, Ravna gora predstavlja ne previše široku zaravan planine Suvobor, koja po svom fizičkom obliku i položaju nije dominantna ni u odnosu na venac Podrinjsko-valjevskih planina kojima pripada, ni u odnosu na obližnji Rudnik, niti na većinu planina u okruženju. Ni sam naziv Ravna gora nije vezan samo za ovu lokaciju. Taj toponim čest je na mnogim planinama naseljenim južnoslovenskim stanovništvom. Ipak, sam pojam Ravna gora u savremenoj srpskoj javnosti ima ulogu i značaj svojevrsnog mitskog mesta. (...) Ali, šta je zapravo Ravna gora? Odgovor na ovo pitanje mora se potražiti u geografiji i istoriji planine Suvobor. Površinski izgled nekog predela obuhvata kako fizičku sredinu, tako i mnoge promene koje je uneo čovek u borbi za opstanak u nastojanju da unapredi materijalne i kulturne uslove života, pri čemu se istraživanja svode na analizu tri glavna pitanja: prirodne sredine, prostora i ljudskih naselja.“
Miloš Timotijević
.png){kind=logo}
