KLASICI

Ovo je prvi roman koji je Dostojevski napisao nakon devetogodišnjeg izgnanstva i predstavlja vrhunac piščeve analize ljudske psihe i unutrašnjih konflikata. Roman govori o čovjekovom nesporazumu sa svijetom u kome se našao. Junak ovog romana je svjestan da je svojim umnim sposobnostima daleko iznad svojih neprijatelja. Međutim, njegovo beskrajno samoljublje ga nagriza, dok njegova mržnja i prezir uništavaju sve čega se dotakne. On ne uspijeva da cijeni i čuva ni ono najvrjednije što ima. Liza, koja mu je podarila svoje tijelo, dušu i nedužno srce biva najveća žrtva njegove ogorčenosti i mržnje. On na njoj liječi svoje frustracije i povrijeđeni ego, kao da želi da njoj naplati za sva svoja poniženja. Ovim romanom, Dostojevski je htio da provjeri da li čovjek može makar pred samim sobom da bude iskren, a da ne ustukne pred istinom o onome što zapravo jeste.

Hamlet je Šekspirova najpoznatija i najzagonetnija drama. Šekspirov Hamlet formom prati, u ono vrijeme popularne, tzv. tragedije osvete. Hamlet, danski princ, pokušava da osveti ubistvo svog oca počinjeno od strane Klaudija, njegovog ujaka, koji je sada kralj Danske. Gotovo magična privlačnost ovog Šekspirovog djela leži u brojnim nejasnostima i enigmatičnostima sa kojima se već generacije čitatelja susreću u ovom najzahtjevnijem ali i najslavnijem djelu Šekspirovog genija.

Ko je duh koji se ukazuje Hamletu: da li je to njegov otac, ubijeni kralj koji iz nekog čistilišta dolazi da traži od svog sina zadovoljenje pravde na zemlji i kaznu za svoje ubice, ili je u pitanju demonsko ukazanje koje iskušava mladog danskog kraljevića? Da li Hamlet zaista izgubi razum ili samo simulira ludilo? Kada se jednom uvjeri da je Klaudije ubica, zašto ne djela? Da li je njegova majka Gertruda bila nevjerna njegovom ocu, ili čak i saučesnik u ubistvu?

Najpoznatija ljubavna priča ispričana na engleskom jeziku, Šekspirov Romeo i Julija je drama o nesuđenim ljubavnicima koji su odvažno stali protiv društvenih konvencija i platili strašnu cijenu.

Grad Verona, rastrzan nasilnim konfliktom između porodica Montagi i Kapuleti, liči na bure baruta koje može da eksplodira svakog trena. Gradonačelnik Verone, u cilju uspostavljanja poretka, zaprijetio je da će kazniti smrću svaki pokušaj narušavanja mira. No za Romea Montaga i Juliju Kapuleti sukob njihovih porodica kao da ne postoji. Kroz tajne susrete, dvoje ljubavnika postepeno koračaju ka propasti, dok se njihove porodice primiču, u napetom kretanju, otvorenom i krvavom obračunu.

Romeo i Julija, Šekspirova rana drama, postala je jedna od ključnih pripovijesti naše civilizacije koja u sebi spaja i eros i tanatos: neobično snažnu ljubavnu strast i njenu nasilnu i razornu snagu.

Broj 509 je politički zatvorenik u nemačkom koncentracionom logoru. Deset godina svog života proveo je u paklenim uslovima. Gotovo samrtnički slab, još je zadržao smisao za humor i snažan osećaj da se rat ipak bliži kraju. Nada o oslobođenju je onaj poslednji ostatak, poslednja misao, slamka spasa da sav taj užas nije bio uzaludan. SS postava logora nastavlja svoju opsesiju i vlast terora. Da li u izmučenim i iscrpljenim zatvorenicima koji žive u stravičnim uslovima, ima još snage, sile i moći da se bore? Da uzvrate i da umru pod svojim pravilima?

Poslije godina skrivanja i pošto je za dlaku izbjegao smrt u koncentracionom logoru, Ros je napokon na bezbjednom. Sada živi u Njujorku, među starim prijateljima, daleko od nedavnih zvjerstava koja su se odvijala preko okeana. Ros će uskoro sresti Natašu, prelijepu ženu i migrantkinju, poput njega. Njeno toplo srce učiniće da Ros zaboravi svoja ledena i zastrašujuća sjećanja.

Pa ipak, iako se rat bliži svojoj nasilnoj završnici, Ros ne uspijeva da pronađe mir. Njegovi ga demoni još uvijek progone. Da li su to duhovi prošlosti ili krivica zato što je preživio ono što mnogi drugi nisu, Ros ne zna. On, zapravo, tek počinje da razumijeva da sloboda nije nešto naivno i jednsotavno i da raj, koliko god savršen, ima svoju cijenu...

Poslije četiri iscrpljujuće godine, Veliki rat je konačno završen. Sada se Ernst i nekoliko njegovih saboraca iz regimente pitaju šta će biti dalje sa njihovim životima. Gradovi koje su napustili prije četiri godine kao mladi ljudi puni ideala i entuzijazma, sada izgledaju hladniji i udaljeniji, njihovi domovi manji, razlozi zbog kojih su njihovi drugovi ginuli – nejasni.

Za Ernsta i njegove prijatelje, put do mira je mnogo varljiviji nego što su ikada mogli da zamisle za vrijeme dok je Evropom bijesnio rat. Pateći zbog nedostatka hrane u posljeratnoj Njemačkoj i političkih nemira, kao i od slomljenog srca, Ernst prolazi kroz krizu koja će ga naučiti šta je to zbog čega treba živjeti – i šta je to što ima, a što mu niko ne može oduzeti.

Poslije dvije godine na ruskom frontu, Ernst Greber konačno dobija tri sedmice odsustva. Ali pošto se i prije dešavalo da odustva budu otkazana u zadnji čas, Greber je odlučio da ne piše svojim roditeljima da im ne bi davao lažnu nadu.

No kada Greber napokon stigne kući, otkriće da je njegov dom sravnjen sa zemljom. Od njegovih roditelja nema ni traga ni glasa. Dok se njegovo odsustvo primiče kraju, Greber će potražiti Elizabetu, prijateljicu iz djetinjstva. I ona je, kao i on, zarobljenik života koji nije željela. U vremenima rata, ljubav je riječ koja se ne pominje često. Ali ponekad, ono što je trebalo da bude privremena utjeha može proizvesti neko neočekivano iskupljenje.

U ovom Tolstojevom remek – djelu, jednom od najznačajnijih velikih romana XIX vijeka, prepliću se životi pojedinaca sa velikim svjetskoistorijskim događajima u vrijeme Napoleonovih ratova i francuske invazije na Rusiju. Sudbine Rostovljevih i Bolkonskih, Nataše i Andreja, intimno su povezane sa epskim odvijanjem istorije koja, u Tolstojevom djelu, teče paralelno sa njihovim životima. Slike raskošnih balova smjenjuju se sa slikama ratnih taktika. Nasilne scene ratnih okršaja ukrštaju se sa svakodnevnim ljudskim strastima i željama u ovom romanu koji spada među najuticajnija djela svjetske književnosti.

Tolstoj nam u Ratu i miru nudi veličanstvenu galeriju likova međusobno povezanih sudbinskim vezama, te briljantna i uticajna ispitivanja velikih tema poput slobode volje, ljudske sudbine i proviđenja. Čak su i Tolstojevi portreti emotivnih i bračnih odnosa, kao i scene iz domaćeg života skoro podjednako žive i uzbudljive kao i napete i veličanstvene scene rata koje ih prate.

Romen Rolan je, čitajući Rat i mir, primijetio kako to voluminozno djelo „nema ni početak ni kraj. To je život sam u njegovom beskrajnom kretanju.“

Servantesov roman po mnogim tumačima predstavlja prvi moderni roman svjetske književnosti. Don Kihot, plemeniti idalgo od La Manče, šesnaestovjekovni je plemić koji, pod uticajem čitanja viteških romana, kreće u ostvarivanje svojih fantazija. U ovom se Servatesovom djelu vrtoglavo prepliću stvarnost i fikcija, jedu jedno drugo, te stvaraju očaravajuću priču prepunu humora, romanse ali i tuge. Don Kihotov put u potrazi za svojim viteškim idealom, jedna je od najuzbudljivijih književnih avantura koja je Servantesa smjestila u sami vrh najznačajnijih svjetskih pisaca uz Šekspira sa kojim dijeli, ne samo godinu smrti već i isti intenzitet genija. Don Kihot, primijetio je Harold Blum, nije ni ludak ni budala. „Njegovo je viđenje stvari uvijek dvostruko: on vidi ono što i mi vidimo, ali vidi i još nešto“ što nama izmiče, „neku moguću slavu“ ili veličinu za kojom čezne i za kojom je u stalnoj potrazi.

Servantesov roman po mnogim tumačima predstavlja prvi moderni roman svjetske književnosti. Don Kihot, plemeniti idalgo od La Manče, šesnaestovjekovni je plemić koji, pod uticajem čitanja viteških romana, kreće u ostvarivanje svojih fantazija. U ovom se Servatesovom djelu vrtoglavo prepliću stvarnost i fikcija, jedu jedno drugo, te stvaraju očaravajuću priču prepunu humora, romanse ali i tuge. Don Kihotov put u potrazi za svojim viteškim idealom, jedna je od najuzbudljivijih književnih avantura koja je Servantesa smjestila u sami vrh najznačajnijih svjetskih pisaca uz Šekspira sa kojim dijeli, ne samo godinu smrti već i isti intenzitet genija. Don Kihot, primijetio je Harold Blum, nije ni ludak ni budala. „Njegovo je viđenje stvari uvijek dvostruko: on vidi ono što i mi vidimo, ali vidi i još nešto“ što nama izmiče, „neku moguću slavu“ ili veličinu za kojom čezne i za kojom je u stalnoj potrazi.

Geteovo remek-djelo i jedno od najvećih dostignuća njemačke književnosti, Faust je evokacija priče o legendarnom njemačkom alhemičaru. U pitanju je edan od temeljnih mitova zapadnog svijeta. Polazeći od klasične priče o čarobnjaku, alhemičaru, koji u zamjenu za tajanstvena znanja prodaje dušu đavolu, Gete prevazilazi vremenski jaz između srednjovjekovne priče i čovjeka evropske modernosti koji je u potrazi za životnim zadovoljstvima, ali takođe i za novim spoznajama u vremenu koje još živi ideale Prosvjetiteljstva. Geteov je Faust monumentalni lik, smioni čovjek koji izaziva lukavog Mefistofela. No, da li uopšte postoji takva magija ili tajanstveno znanje koje će Fausta dovesti do onog trenutka ekstaze u životu za koji bi poželio da zauvijek traje? Snažna raznovrsnost Geteovog genija u ovom je djelu stvorila neke od najljepših i najvrijednijih mjesta u cjelokupnoj svjetskoj književnosti.

Jedan od najvećih romana ruske književnosti. Roman sa elementima kriminalnog, socijalnog, psihološkog i filozofskog romana.

Radnja se dešava u Sankt Peterburgu sredinom šezdesetih godina XIX vijeka. Glavni lik, Rodion Romanovič Raskoljnikov, ambiciozni student prava, podstaknut krajnjom bijedom i turobnom budućnošću odlučuje da ubije i opljačka Aljonu Ivanovnu, omraženu staricu koja kamatarenjem izrabljuje ljude. On smatra da je njegov postupak etički opravdan i nada se da će time riješiti svoje finansijske i porodične probleme. Međutim, potkradaju mu se greške, privlači sumnju policije i upada u psihološku krizu. U krizi mu pomaže prostitutka Sonja Marmeladova, napaćena djevojka koja se ponizno i pasivno drži prema zlu i životnim nedaćama, a utjehu nalazi u hrisćanstvu.

Jedan od najvažnijih romana modernizma. Roman koji prati život Stefana Dedalusa, piščevog alterega. Kroz pet poglavlja autor prikazuje pet perioda Stefanovog života, počevši od djetinjstva pa sve do njegovog intelektualnog razvoja. Stefan je odrastao kao religiozan dječak i dječak koji je jako vezan za svoju porodicu. Do preokreta u njegovom životu dolazi kada dobije poziv da se zamonaši. Taj poziv ga navodi na duboka razmišljanja, koja ga vode ka pravom putu. On odbacuje vjeru, napušta porodicu i domovinu, i okreće se pozivu umjetnika od riječi. Odlazi u Pariz kako bi daleko od spoljašnjih uticaja i uticaja svoje porodice ostvario svoj san.

Ovaj roman se nalazi na listi 100 najboljih romana XX vijeka, na engleskom jeziku, gdje zauzima treću poziciju.

Dvojnik je drugi po redu roman Fjodora M. Dostojevskog. On se bavi unutrašnjom, psihološkom borbom glavnog lika, koji se konstantno susreće sa drugim čovjekom, fizički njemu identičnim, ali samouvjerenim, agresivnim, ekstravertnim, nekim ko ima apsolutno suprotne osobine od onih koje karakterišu protagonistu priče. Ovaj dvojnik počinje da preuzima kontrolu nad njegovim životom, pokušavajući da uništi njegov ugled i položaj u javnom životu u ruskoj birokratiji, ali i unutar društvenog kruga. U nemogućnosti da pobjegne od konstantnog prisustva svog dvojnika, odjednom, čak i najobičniji svakodnevni događaji dobijaju užasavajuće posljedice i Goljatkin, glavni lik, će se ubrzo naći na ivici nervnog sloma.

Ovdje je na djelimično komičan način ispričana tragedija glavnog junaka koja je pripovijedana u detaljima, stilom koji je intenzivno obogaćen fonetskom i ritmičkom izražajnošću.

Ovaj roman se jednostavno može posmatrati kao dokumentacija o šizofreniji, pauzi od realnosti, sa realnim opisom simptoma duševne degeneracije. Cijela priča, koja je na pojedinim mjestima namjerno nejasna i nerazumljiva, zapravo predstavlja psihološku studiju na temu razdvojene ličnosti.

Roman koji je Stendalu donio svjetsku slavu. Radnja romana je smještena u vrijeme Burbonske restauracije, 20-ih godina XIX vijeka, poslije Napoleonovog poraza i protjerivanja. Roman prati život Žilijena Solera, zgodnog, mladog i ambicioznog siromašnog provincijalca, sina drvodelje koji želi da nađe sebi značajno mjesto u društvu. Vođen Napoleonovim idejama želi da postigne vrtoglav i brz uspjeh, ali društvene prilike su se promijenile i Napoleonove ideje mu ne pomažu u tome... Žilijen će zatim svoj put ka uspjehu pokušati da nađe zavodeći srca vladajućih žena. Da li će u tome uspjeti? Kroz priču o Sorelu Stendal na satiričan način oslikava i francusko društvo iz doba Burbonske restauracije, prožeto korupcijom, kpohlepom, dosadom...

U središtu knjige je prica oko tragicnog lika, heroja i zlocinca Džo Kristmasa, opsjednutog hipernadraženom rasnom sviješcu i samomržnjom zbog sumnje da ima crnačke krvi. Ovaj roman istovremeno sadrži i najpotresniju ljubavnu priču u Foknerovom opusu i prikaz otrovnog bujanja vjerskog fanatizma.

Amerika nije ni najčitaniji ni najbolje proučen Kafkin roman. To nesumnjivo proističe iz činjenice da u tom svom prvom romanu on u svojim razmišljanjima ne ide do kraja. Daleko smo još od stroge jednostavnosti Zamka. Kafka će se kasnije odreći slikovitosti, patetike, svih onih ukrasa koji u Americi još uvek odvraćaju pažnju od bitnog. U romanu imamo traženje tona, mnoštvo likova, mešavinu stilova; on ispoljava zanatsku umešnost zbog koje mu je autor kasnije strogo sudio, ali koja ga čini i prijatnijim i bar naizgled, najpristupačnijim od svih Kafkinih dela.

Franc Kafka (1883-1924) stoji među nevelikim brojem pisaca čije je stvaralaštvo dalo pečat modernom pripovijedanju. Knjige, pisao je Kafka jednom svom prijatelju početkom 1904. godine, nisu tu da nas čine srećnim. Ljudima su potrebne knjige koje budu kao udarac pesnice po glavi, „knjiga mora da bude sjekira za zaleđeno more u nama”. U Kafkinom djelu nije se lako snaći. Kroz zagonetne tekstove nisu sigurni vodiči ni obimne studije njihovih dobrih poznavalaca. Jedan od njih, Hajnc Policer, pisao je da posle četrdeset godina bavljenja Kafkom vjeruje da su njegove parabole principijelno nedostupne tumačenjima. Pitanje je koliko je ovo utjeha čitaocu. Izvesna, ipak, jeste. Već decenijama Kafkino djelo fascinira i izaziva da mu se priđe iznova. Sigurno ne samo zato što je to moda. Riječ je o piscu koji je doista na svoj način rekao nešto bitno o čovjeku našeg vremena. Franc Kafka je, bez ikakve sumnje, jedan od najznačajnijih i najdalekosežnijih svjetskih pisaca XX veka.

Posljednje, a možda i najznačajnije djelo Franca Kafke.

Radnja romana se dešava u selu kojim dominira dvorac. Vrijeme kao da je stalo u ovom zimskom krajoliku i gotovo sve scene se dešavaju u mraku. Roman počiva na dvijema tezama: jedna je osjećaj beznačajnosti i nemoći pojedinca u nepoznatoj sredini, a druga je skrivena moć vladanja nad drugima. U prvoj tezi oličen je glavni junak, geometar K., koji pokušava da prebrodi osjećaj beznačajnosti i izgubljenosti nakon samo nedjelju dana boravka u selu. On pokušava da se izbori sa tajanstvenim zamkom, koji upravlja selom i koji ne dozvoljava da mu se iko približi osim par službenika koji idu po selu i skupljaju podatke za...

Geometar K. neće odustati od borbe, ali će na kraju posustati i umrijeti od iscrpljenosti. Tako je, ukratko, prema navodima Maksa Broda, kome je to Kafka usmeno povjerio, trebalo da se završi u to vrijeme nedovršeni roman Zamak.

Obimom malen, ali izuzetan roman Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Roman koji govori o trima temama koje se međusobno prepliću. Govori o temi kockarske strasti, temi Rusa u inostranstvu i temi nekoliko ljubavnih odnosa. Kroz život Alekseja Ivanoviča autor je predočio "pakao kockarnice" koji je opisan sa mnogo žara i strasti. Aleksej se stidi kocke, ali ne može da se oslobodi tog poroka, jer ga je obuzela strast za rizikom, strast za trenutkom da ponovo dobije. Zaboravlja na svakodnevne sitnice koje su ga činile srećnim i na ljubav voljene Poline. Poslije godinu dana Aleksej shvata da je na pogrešnom putu i odlučuje da se bori...

Istorija relativno kratkog i tragičnog života Jegora Jefimova, teški i strašni trag koji je ostavio na poćerku Njetočku Njezvanovu i zajedno s tim beskrajna predanost umjetnosti- sve to čitaoca potresa dubinom preživljavanja, strašću i senzibilnošću.

Muzičar Jefimov bliske osobe potčinjava sebi i čudnoj tepriji umetničke ličnosti, načinivši od svog talenta fetiš i opravdanje sopstvenih životnih neuspeha. Sudbina tako neobičnog čoveka prikazana je iz perspektive sasvim mlade Njetočke, koja je verovala u njegov dar i radi očuha bila spremna čak i na prestupe, što je bilo poslednje iskušenje njene psihe.

Ovaj roman Mihail Bugakov je pisao od 1928. godine pa sve do svoje smrti (1940). Roman govori o Majstoru koji je napisao roman o Pontiju Pilatu i suđenju Hristu. Roman koji je osuđen od strane kritike i pre njegovog objavljivanja. Priča paralelno prati dešavanja u Judeji tridesetih godina nove ere i dešavanja u Moskvi tridesetih godina XX veka. Ove dve paralelne priče povezuje zajednička svakodnevica. Svakodnevica Pilatove Judeje i Moskve tridesetih godina ispunjena je strahom, mržnjom i apsolutnom poslušnošću. Svi se bore za sopstvenu egzistenciju i opstanak.
Majstor i Margarita je raskošni, simbolični i autobiografski roman koji je Bulgakovu doneo posthumnu slavu.

Ništa nije toliko karakteristično za Foknera koliko neprestano iskušavanje stvaralačke snage suprotstavljene otežavajućim izborima koje je sam kreirao. Njegovo najveće, najradikalnije i najzahtjevnije djelo Buka i bes nastalo je u vrijeme dok je pisac još bio slabo poznat i u novčanoj oskudici, tako da je zadovoljstvo istraživanja sopstvenih verbalnih vještina potpuno potisnulo praktične obzire. To mu je dalo slobodu da istražuje svijest i njene veze sa jezikom, preokupaciju prirodno proisteklu iz njegove predusretljivosti prema fizičkoj stvarnosti kao i dubokim uticajima kulture i istorijskih okolnosti. Njegovo uživanje u stvarnosti, u vremenu, u radu na mišljenju i pamćenju, ljubavničko nadgledanje dijalekta pojava i gestova, kojima je posvećen kao i govorenju, uvijek je opipljivo. To je vrh tako nedostupan piscu čija imaginacija kao da počiva na očigledno marginalnim likovima, tako nepouzdanim i nesretnim i opsednutim, kakvih je mnogo među onima koji naseljavaju stranice ove knjige. Velikodušnost pisca je nezaslužena i neiznuđena kao milost, plemenita kao otkrovenje. - Katarina Brajović

Radnja romana se dešava u Sankt Peterburgu, a njen glavni lik je dvadesetšestogodišnji mladić, siromašni državni činovnik, pravi zanesenjak. U prvom dijelu romana on je neimenovani lik koji noću luta ulicama grada. On uživa u noćnoj tišini i šetnjama pored keja sam sa svojim mislima i svojim izmišljenim svijetom. U tom izmišljenom svijetu on je heroj, istorijska ličnost, pjesnik, ljubavnik... Sve se mijenja kada jedne večeri spasi djevojku Nastjenjku od pijanog prolaznika. Ona ga vraća u realan život, upoznaje ga sa najlepšim ljudskim osjećanjima i probuđuje u njemu želju za pravim razgovorom, razgovorom sa prisutnom osobom, a ne razgovorom sa samim sobom. 
Dostojevski u ovom romanu na veličanstven način veliča ljudsku dobrotu, nesebičnost, moralnu čistotu, jake i iskrene emocije.

Radnja romana Tri ratna druga dešava se u Njemačkoj 20-ih godina XX vijeka kada Njemačkom hara korupcija, bijeda i beznađe. Junaci romana su tri ratna druga iz Prvog svjetskog rata. Robert, Gotfrid i Oto uspijevaju da otvore auto-mehaničarsku radnju uprkos teškim vremenima i stalnoj prijetnji o ekonomskoj propasti grada. Robert u tim teškim vremenima upoznaje Patriciju Holman, lijepu i misterioznu djevojku iz srednje klase, koja boluje od tuberkuloze. Njena bolest neće sprečiti Roberta da se zaljubi u nju i sa njom provede najljepše trenutke u životu.
I kada se čini da im se sreća osmehnula, život im nameće nove nedaće i probleme... Patricijini dani u gradu su odbrojani i ona zbog svog zdravstvenog stanja odlazi u švajcarski planinski sanatorijum. Politička situacija u gradu se zahuktava, jedan od drugova, Gotfrid biva ubijen. Oto i Robert su suočeni sa stečajem i moraju da prodaju radionicu. U tom teškom trenutku za njih, stiže pismo iz sanatorijuma da se Patriciji pogoršalo stanje. Dva ratna druga hitaju ka švajcarskim planinama kako bi Robert proveo posljednje trenutke sa svojom voljenom Patricijom.
Ovo je roman koji veliča drugarstvo i ljubav. Roman koji su voljele mnoge generacije, a koji se i danas rado čita.

Paul Bojmer je tokom Prvog svjetskog rata sa svojim vršnjacima regrutovan u njemačku vojsku. Mladi i puni entuzijazma, oni postaju vojnici. Ali uprkos onome što su naučili, slamaju se nakon prvog bombardovanja rovova. I ma koliki bili užasi rata, iz godine u godinu, Paul će se čvrsto držati jednog načela: da se bori protiv mržnje koja besmisleno tjera mlade ljude, vršnjake, ali u različitim uniformama, da se bore jedni protiv drugih - samo ako uspje da preživi rat.

"Erih Marija Remark je veliki svjetski pisac. On je nesumnjivo prvoklasan majstor, čovjek koji može da podčini jezik svojoj volji. Bilo da piše o ljudima ili neživoj prirodi, njegov stil je osjećajan, nepokolebljiv i siguran." Njujork tajms